Fęrsluflokkur: Fjölmišlar

2015 veršur 3ja heitasta įriš...

 

 

UAH_LT_1979_thru_November_2015_v6

 

 

 

Nżlega hafa veriš birtar nišurstöšur gervihnattamęlinga į hnattręnum lofthita til loka nóvember, eins og sjį mį į myndinni efst į sķšunni. Lengst til hęgri mį sjį hitatoppinn sem er aš myndast vegna El Nińo ķ Kyrrahafinu, en sams konar fyrirbęri mį sjį įrin 1998 og 2010. Sjį hér.

 

Hitamęlingar frį gervihnöttum hafa žaš sér til įgętis aš męlt er yfir nįnast alla jöršina, lönd og höf, fjöll og firnindi, eyšimerkur og byggš ból. Męlingarnar lįta ekki truflast af hitauppsöfnun ķ žéttbżli og borgum, og eru aš margra įliti žęr traustustu sem geršar eru. Śrvinnsla męligagna eru geršar hjį University of Alabama Huntsville (UAH) og Remote Sensing Systems (RSS). 

 

Dr. Roy Spencer sem sér um śrvinnslu męligagna hjį UAH hefur rašaš heitustu įrunum samkvęmt gervihnattamęlingunum ķ stólparitiš hér fyrir nešan. Samkvęmt žvķ er įriš 1998 heitast, nęst heitast er 2010 og nśna stefnir įriš 2015 ķ aš verša žrišja heitasta įriš.

Munurinn milli žessara įra er žaš afgerandi aš nišurstöšur fyrir desember geta ekki haft nein įhrif į röšina.

Sumar sślurnar eru litašar, en žaš eru svokölluš El Nińo įr žegar fyrirbęri ķ kyrrahafinu losar mikinn varma ķ lofthjśpinn. Roy Spencer hefur veriš aš dunda viš aš reyna aš gera sér grein fyrir hvernig įriš 2016 muni verša (gręna spurningamerkiš) meš žvķ aš skoša eldri įr sem liggja aš El Nińo įrum. Örvarnar milli litušu sślannna eiga aš tįkna žaš.  Sjį hér.

Įriš 1998 var óvenju hlżtt. Sama var ekki aš segja um nęstu įr į eftir, og žvķ er ekki hęgt aš reikna meš aš 2016 verši hlżtt. Žaš er žó ekki śtiokaš ef El Nińo veršur sęmilega virkt fyrstu mįnuši įrsins.

 

 

 

UAH-LT-El-Nino-year-rankings1

 

 

 

Til samanburšar er hér fyrir nešan RSS (Remote Sensing Systems) śtgįfan af gervihnattamęlingum į frįviki frį mešaltali įranna 1979-2008 ķ hita lofthjśps jaršar frį įrinu 1979 til loka nóvember 2015.

Męligögnin eru r į vef RSS tilbśin til aš setja ķ Excel ef einhver skyldi vilja teikna ferla eša raša įrunum ķ röš eftir mešalhita.

 

MSU RSS GlobalMonthlynov2015

 

 

 

 

 


Vistvęn fjarstżranleg sżndar-sķldargiršing ķ mynni Kolgrafarfjaršar ķ staš varanlegrar lokunar...


 

 
Dauš sķld

Hvaš ķ ósköpunum er  sżndar-sķldargiršing?     Engin furša aš spurt sé, en svariš er hér fyrir nešan. ...
 
Sérfręšingar Verkķs hafa lżst įhuga į aš kanna möguleika į aš hindra sķldargöngu undir brśna viš Kolgrafafjörš meš eins konar sżndar-sķldargiršingu, eša virtual herring fence eins og enska nafniš į hugmyndinni er.
 
Yrši slķk sżndarsķldargiršing gerš meš til dęmis rafstraumi, ljósgeislum, loftbólum eša hljóšbylgjum og stašsett framan viš brśna yfir Kolgrafarfjörš.  Hęgt yrši aš fjarstżra bśnašinum og kveikja į honum handvirkt eša sjįlfvirkt. Meš sżndargiršingu er ekki įtt viš efnislega giršingu śr vķrneti eša slķku sem myndi draga śr ešlilegum göngum annarra sjįvardżra og vatnaskiptum.
 
Žessi sżndar-sķldargiršing, eins og viš köllum fyrirbęriš, en nįnast ósżnileg giršing sem sendir śt įkvešiš munstur rafmagns-pślsa, en notar einnig, ef meš žarf, til frekari įherslu straum loftbólna, ljósmerkja og hljóšmerkja. Miklu ódżrari og vistvęnni lausn en aš loka firšinum varanlega meš stįlžili eša jaršvegi.

Žaš voru nokkrir įhugasamir  reynsluboltar į żmsum svišum hjį Verkķs sem komu saman skömmu eftir innrįs sķldarinnar ķ Kolgrafarfjörš sķšastlišinn vetur og geršu drög aš frumhönnun svona kerfis. Hjį fyrirtękinu hefur veriš unniš aš rannsóknar- og žróunarverkefnum af svipušum toga, svo sem fiskiteljara fyrir įrfarvegi, laxagiršingum sem nota rafpślsa, öldumęlum ķ höfnum, sjįvarfallavirkjunum og fleiru, auk hefšbundinnar verkfręši.


Hjį Verkķs starfa um 350 sérfręšingar į żmsum svišum, žar meš tališ verkfręši, dżravistfręši, fiskifręši, ljóstękni og hljóštękni.  Verkķs hélt ķ fyrra upp į 80 įra afmęli sitt, og er žvķ lang elsta ķslenska verkfręšistofan. 
 
Verkķs sótti mešal annars um rannsóknarstyrk frį Vegageršinni ķ febrśar sķšastlišinn, en var žvķ mišur hafnaš.  Hugsanlega var hugmyndinni ekki nęgilega vel lżst ķ umsókninni, en notast var viš til žess gert eyšublaš sem leyfir ašeins fįeinar lķnur fyrir lżsingu į verkefni.
 
Ef til vill hefur mönnum žótt hugmyndir reynsluboltanna įhugasömu hjį Verkķs of framandi, en viš teljum enn aš žessi lausn geti, ef vel tekst til, oršiš mun vistvęnni og miklu ódżrari en varanlegt stįlžil eša jaršvegsstķfla, eins og m.a. hefur veriš rętt um undanfariš. Upphęšin sem sótt var um nam žó ekki hęrri upphęš en helmingi af žvķ sem hreinsun daušrar sķldar kostaši ķ einn dag. Til stóš aš vinna aš frekari könnun og hönnun į vormįnušum, gera tilraunir sķšastlišiš sumar og vera tilbśnir meš lausn fyrir veturinn sem nś er aš ganga ķ garš.
 

 

 

www.verkis.is

 

logo-upphleypt-standandi.png

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Heringsschwarm


Spurningar og svör um brennisteinsvetni...

 

 

kleifarvatn_april_2011_ahb--2.jpg

 



Undanfariš hafa veriš nokkrar umręšur um brennisteinsvetni frį jaršgufuvirkjunum, sérstaklega Hellisheišarvirkjun.  Żmsar spurningar hafa vaknaš og af žvķ tilefni hefur Orkuveita Reykjavķkur tekiš saman upplżsingar um mįliš.

Sį sem ritar žennan pistil hefur komiš aš hönnun jaršgufuvirkjana ķ nęstum fjóra įratugi og er žvķ nokkuš kunnugur vandamįlinu, sérstaklega hvaš varšar įhrif brennisteinsvetnis į rafbśnaš. 

Ķ upplżsingum Orkuveitunnar hér fyrir nešan og ķ reglugeršum er notuš męlieiningin  µg/m3 eša mķkrógrömm ķ rśmmetra. Margir eru žó vanari aš nota PPB eša Parts Per Billion, žar sem billjón er amerķsk billjón eša milljaršur. 1 PPB er žvķ sama og 1/1.000.000.000.  Til aš breyta milli PPB og µg/m3 og žegar um er aš ręša brennisteinsvetni mį nota sambandiš 
1 ppb = 1,4 µg/m3
.    Žvķ jafngilda heilsuverndarmörkin 50 µg/m3 um žaš bil 36 ppb.  Žess mį geta aš ķ stjórn- og rafbśnašarherbergjum jaršvarmavirkjana er leitast viš aš halda styrk brennisteinsvetnis ķ lęgra gildi en 3 ppb eša 4 µg/m3.

-

Įšur en lengra er haldiš er rétt aš žaš komi fram aš Orkuveitan hefur variš um 350 milljónum króna  ķ rannsóknir og tilraunir til hreinsunar į brennisteinsvetni frį Hellisheišarvirkjun og tekist  aš dęla brennisteinsvetni nišur meš affallsvatni stöšvarinnar.   Notuš er tilraunastöš žannig aš fullum afköstum hefur ekki veriš nįš, en tilraunin lofar góšu.

Til eru ašferšir sem notašar eru erlendis til aš hreinsa brennisteinsvetni  sem fellur til ķ t.d. olķuišnaši. Afuršin er žį brennisteinn eša brennisteinssżra, en verš į žvķ er lįgt, markašir langt ķ burtu, og förgun tiltölulega dżr.  Žaš er įstęšan fyrir žvķ aš menn eru aš leita ódżrari lausna.  

Mestar vonir eru žvķ bundnar viš verkefni žar sem brennisteinsvetninu er blandaš ķ vatn og dęlt nišur ķ berglög. Žį binst brennisteinsvetniš aftur ķ steintegundir sem žaš kom upphaflega śr og binst til framtķšar. Ķ glópagulli sem margir žekkja er til dęmis mikiš af brennisteini.  Ljóst er aš žessi tękni lofar góšu og lķklegt aš hveralyktin frį jaršvarmavirkjunum heyri brįtt sögunni til.

 

Hér mį sjį styrk brennisteinsvetnis beint frį męlistaš. Fróšlegt er aš sjį hvernig męlinišurstöšur eru samanboriš viš heilsuverndarmörkin.

Męlistöš viš Hellisheišarvirkjun

Męlistöš ķ Noršlingaholt
i

Męlistöš ķ Hveragerši

 

Myndina efst į sķšunni tók höfundur bloggsins ķ aprķl 2011 af hver ķ Kleifarvatni.



orkuveitumerki.jpg

Birt meš leyfi Eirķks Hjįlmarssonar upplżsingafulltrśa Orkuveitu Reykjavķkur.

Spurningar og svör um brennisteinsvetni

1         Hvaš er brennisteinsvetni?

Brennisteinsvetni, auškennt sem H2S ķ efnafręšinni, er jaršhitalofttegund sem berst upp į yfirboršiš frį jaršhitasvęšum og sérstaklega viš nżtingu hįhitasvęša. H-iš stendur fyrir vetni og S-iš fyrir brennistein. Sameind efnisins er žvķ mynduš śr tveimur vetnisfrumeindum į móti einni brennisteinsfrumeind. Brennisteinsvetniš er lofttegundin sem hveralyktin er af. Styrkur žess ķ jaršhitavökva er mismunandi frį einu jaršhitasvęši til annars. Af žeim hįhitasvęšum, sem nżtt eru į Ķslandi, er styrkurinn lęgstur į Reykjanesskaganum.

h2s.png

Į lįghitasvęšum er styrkur žess gjarna minni en į hįhitasvęšunum žar sem lęgri hiti leysir minna af jaršefnum śr berggrunninum. Vatn frį lįghitasvęšum meš brennisteinsvetni hefur veriš nżtt ķ hitaveituna ķ Reykjavķk frį įrinu 1928. Viš framleišslu į hitaveituvatni ķ virkjununum į hįhitasvęšunum er kalt vatn hitaš upp en örlitlu brennisteinsvetni er blandaš ķ žaš til aš hreinsa śr vatninu sśrefni, sem veldur tęringu ķ lögnum veitunnar og višskiptavina. Žannig berst hveralykt meš öllu hitaveituvatni Orkuveitu Reykjavķkur.

Ķ miklum styrk er brennisteinsvetni hęttulegt. Dęmi eru um aš viš jökulhlaup tengd jaršhita undir jökli hafi vķsindamenn veriš hętt komnir viš upptök hlaupanna og starfsfólk virkjana lķka og žarf aš gęta sérstakrar varśšar, ekki sķst ķ lokušum rżmum žar sem lofttegundin getur safnast fyrir.

2         Af hverju er meiri lykt stundum?

Framleišsla jaršgufuvirkjananna er nokkuš stöšug og žvķ er magn brennisteinsvetnis, sem frį žeim kemur, einnig nokkuš jafnt. Vķsbendingar eru žó um aš žaš dragi śr styrk žess ķ jaršhitavökvanum eftir žvķ sem viškomandi jaršhitasvęši hefur veriš nżtt lengur.

Vešur og vindar rįša mestu um žaš hvort brennisteinsvetniš berst frį jaršgufuvirkjununum til byggša. Mestar lķkur eru į aš lykt finnist ķ hęgum vindi ķ svölu vešri, t.d. ķ vetrarstillum. Viš žęr ašstęšur blandast brennisteinsvetniš minna andrśmslofti og stķgur lęgra upp ķ loftiš frį virkjununum. Algengast er aš hveralyktin finnist į höfušborgarsvęšinu ķ svölum og hęgum austanįttum og austan Hellisheišar ķ svölum, noršvestlęgum vindįttum.

3         Hvaš er Orkuveitan aš gera til aš draga śr menguninni?

Hreinsun brennisteinsvetnis śr śtblęstri jaršgufuvirkjana hefur veriš ķ umręšu hjį starfsfólki Orkuveitunnar allt frį žvķ Nesjavallavirkjun var tekin ķ notkun, įriš 1990. Skošašar voru ašferšir viš hreinsun žess og hugmyndir skutu upp kollinum ķ vķsindasamfélaginu um hagnżtingu žess. Žannig hefur prótķnframleišsla śr hitakęrum örverum, sem nęrast į brennisteinsvetni, veriš į tilraunastigi um įrabil. Gallinn viš žį ašferš er aš örverurnar kęra sig ekki um brennisteininn, sem žį veršur eftir og žarf aš farga honum eša koma honum ķ verš. Žaš er offramboš af brennisteini ķ heiminum og verš lįgt.

Eftir aš Hellisheišarvirkjun var gangsett, haustiš 2006, fór aš bera meira į hveralykt į höfušborgarsvęšinu. Var žį fariš aš leita leiša til hreinsunar meš markvissari hętti en įšur. Leiddi žaš til žess aš afrįšiš var aš rannsaka meš tilraunum hvort fęrt sé aš skilja brennisteinsvetniš frį vatnsgufunni og dęla žvķ nišur ķ berggrunninn aftur meš affallsvatni frį virkjuninni. Nišurdęling affallsvatnsins nišur ķ berggrunninn aš nżju žjónar žeim tilgangi aš auka sjįlfbęrni jaršhitanżtingarinnar og koma ķ veg fyrir aš žaš dreifist um yfirboršiš. Meš žvķ aš blanda brennisteinsvetninu saman viš žetta vatn er vonast til aš unnt sé aš losna samhliša viš óžęgindi tengd hveralyktinni.

Rįšist var ķ hönnun og smķši tilraunastöšvar sem į aš skilja jaršhitalofttegundirnar frį vatnsgufunni. Eftir marghįttašar tilraunir tókst aš dęla brennisteinsvetni nišur meš affallsvatninu ķ rśma viku ķ desember 2011. Žį gripu vešurguširnir ķ taumana og raki ķ hreinsibśnaši, sem rekja mįtti til vetrarrķkisins į svęšinu, stöšvaši frekari tilraunir ķ bili. Aftur var dęlt nišur um skeiš ķ kringum pįskana og nišurdęling hefur nś stašiš frį ķ byrjun jśnķ.

Ķ töflunni mį sjį hvaša fjįrmunum Orkuveitan hefur variš til hreinsunar į brennisteinsvetni frį Hellisheišarvirkjun:

2008

2009

2010

2011

Samtals

38 mkr

125 mkr

131 mkr

55 mkr

349 mkr

Žį hefur Orkuveitan rįšist ķ umfangsmikla vöktun į magni brennisteinsvetnis ķ lofti. Um įramótin 2009 og 2010 voru settar upp žrjįr nżjar sķritandi męlistöšvar, sem reknar eru ķ samstarfi viš Heilbrigšiseftirlit Sušurlands. Žęr eru ķ Noršlingaholti, ķ Hveragerši og viš Hellisheišarvirkjun. Hęgt er aš fylgjast meš męligildum frį stöšvunum ķ rauntķma į vef Orkuveitunnar og Heilbrigšiseftirlitsins. Heilbrigšiseftirlit į höfušborgarsvęšinu hafa rekiš loftgęšamęlistöšvar um nokkurra įra skeiš til aš fylgjast meš loftgęšum, og er svifrykiš žar mest ķ umręšu auk brennisteinsvetnisins.

4         Af hverju er Orkuveitan ekki farin aš beita žeim ašferšum sem notašar eru annarsstašar til aš hreinsa brennisteinsvetniš?

Orkuveitan hefur kynnt sér ašferšir sem beitt er žar sem brennisteinsvetni fellur til ķ išnaši. Skošunin bendir til aš nišurdęling brennisteinsvetnis ofan ķ jaršlög aš nżju sé ekki bara ódżrari en hefšbundnar ašgeršir heldur einnig miklu heppilegri frį sjónarmiši umhverfisins. Įstęšan er sś aš allar išnašarlausnirnar eru žvķ marki brenndar aš annašhvort fellur til brennisteinn eša brennisteinssżra, sem afurš. Hvorttveggja er markašsvara en veršiš lįgt og flutningskostnašur mikill frį Ķslandi į žekkta markaši. Lķklega yrši žvķ aš urša brennisteininn meš tilheyrandi įhrifum į umhverfiš. Žvķ eru žessi žekktu ferli viš hreinsun einungis tilflutningur į višfangsefninu, ekki lausn.

Žį er sś leiš einnig žekkt aš leiša śtblįsturinn upp ķ hįf ķ žvķ augnamiši aš dreifing hans verši meiri. Žaš dregur ekki śr magni brennisteinsvetnisins, en meš meiri blöndun viš loftiš, dregur śr styrk žess. Sś lausn viršist ekki vera óhóflega dżr og viršist geta lękkaš toppa ķ styrk brennisteinsvetnis.

5         Er óhętt aš fara nįlęgt virkjununum?

Jį og Orkuveitan hefur hvatt til śtivistar į jaršhitasvęšunum, sem fyrirtękiš nżtir meš śtgįfu gönguleišakorta og stikun göngustķga. Hęgt er fylgjast meš styrk brennisteinsvetnis ķ lofti viš Hellisheišarvirkjun į vef fyrirtękisins og Heilbrigšiseftirlits Sušurlands.

6         Er brennisteinsvetniš hęttulegt heilsunni?

Ķ žvķ magni, sem nś męlist ķ byggš er žaš ekki tališ hęttulegt. Nżleg ķslensk rannsókn gefur žó vķsbendingar um aš brennisteinsvetni, įsamt öšrum loftmengunaržįttum, geti haft įhrif į öndunarfęri žeirra sem viškvęmastir eru. Orkuveitan hefur įkvešiš aš styrkja frekari rannsóknir į žessu. Styrkur svifryks ķ andrśmslofti ķ Reykjavķk hefur fariš yfir mörk 15 til 29 daga į įri frį 2008. Styrkur brennisteinsvetnis fór žrisvar yfir višmišunarmörk ķ Hveragerši įriš 2011 en var alltaf undir mörkum ķ Noršlingaholti.

Erlendar rannsóknir, žar sem leitaš hefur veriš langtķmaįhrifa af brennisteinsvetni ķ litlu magni į fólk, hafa gefiš misvķsandi nišurstöšur, sem erfitt hefur reynst aš draga įlyktanir af. Įkvaršanir um umhverfismörk brennisteinsvetnis, hér į landi og erlendis, eru ekki byggšar į faraldsfręšilegum rannsóknum eins og gert hefur veriš fyrir svifryk, óson og brennisteinsoxķš.

Ķ miklum styrk er brennisteinsvetni stórhęttulegt og ber žvķ aš gęta fyllstu varśšar žar sem žaš getur safnast saman. Žaš getur t.d. gerst inni ķ borholuhśsum, stöšvarhśsum eša öšrum mannvirkjum jaršgufuvirkjana og getur einnig oršiš ķ nįttśrunni svo sem viš jökulhlaup eša eldgos.

Taflan hér aš nešan sżnir įhrif brennisteinsvetnis į mannslķkamann viš mismunandi styrk žess, męlt ķ mķkrógrömmum į rśmmetra. Inn ķ töfluna eru feitletruš reglugeršarmörk hér į landi. Hśn er byggš į samantekt Kristins Tómassonar og Frišriks Danķelssonar, sérfręšinga hjį Vinnueftirlitinu.

Nešri mörk µg/m3

Efri mörk
µg/m3

Įhrif - umhverfismörk

1

190

Lyktarskynsmörk (fólk byrjar aš finna lykt en žaš er misnęmt fyrir lyktinni)

5

Leyfilegt įrsmešaltal

50

Hįmark daglegs hlaupandi 24 stunda mešaltals

150

Sólarhringsmešaltal heilsuverndarvišmišs Alžjóša heilbrigšisstofnunarinnar

1.400

7.100

Óžęgileg lykt, mögulega ógleši eša höfušverkur eftir lengri višveru

14.000

Hįmark 8 klst. višvera skv. vinnuverndarreglugerš

21.000

Hįmark 15 mķnśtna višvera skv. vinnuverndarreglugerš.

29.000

71.000

Erting ķ nefi, hįlsi og lungum, meltingarónot, lystarleysi, lyktarskyn dofnar og veršur ekki lengur öruggt merki um mengunina.

143.000

286.000

Veruleg óžęgindi frį nefi, hįlsi og lungum, lyktarskyn hverfur alveg.

357.000

714.000

Mögulega banvęnt. Lungnabjśgur myndast, sérlega viš lengra įlag, jafnvel įn mištaugakerfiseinkenna, s.s. Höfušverks, ógleši og svima

714.000

Mikil lungnaeinkenni, spenna ķ lķkama, höfušverkur, svimi, óstöšugleiki, yfirliš. Mešvitundarleysi og dauši innan 4-8 klukkustunda. Minnistruflanir.

714.000

1.429.000

Öndunarlömun, óreglulegur hjartslįttur, dauši. Einkenni lungnabjśgs, brjóstverkir og andnauš, geta komiš fram eftir allt aš48 klukkustundir eftir aš einstaklingur hefur lent ķ mengun.

7         Er brennisteinsvetniš hęttulegt tękjum?

Brennisteinsvetni veldur žvķ aš žaš fellur į mįlma, t.d. silfur og kopar. Fólk ķ austari hluta borgarinnar hefur sagst telja aš žaš falli hrašar į silfur eftir aš Hellisheišarvirkjun tók til starfa. Žį žarf aš verja rafbśnaš, sem inniheldur kopar, fyrir įhrifum brennisteinsvetnisins žar sem žaš er ķ hįum styrk eins og ķ virkjununum sjįlfum.

8         Get ég losnaš viš hveralyktina śr kranavatninu heima hjį mér?

Jį, žaš er hęgt meš žvķ aš setja upp varmaskipti fyrir žann hluta heita vatnsins sem ekki fer į ofnana heldur inn į neysluvatnskerfiš, ž.e. ķ krana, baškör o.s.frv. Ķ nżrri byggingareglugerš er aš finna įkvęši um varmaskipti eša uppblöndunarloka į heitavatnskerfinu. Žar er įkvęšiš til žess aš koma ķ veg fyrir aš of heitt vatn komi śr krönum meš tilheyrandi slysahęttu. Sé varmaskiptir notašur ķ žessum tilgangi kemur upphitaš kalt neysluvatn śr heitu krönunum. Komi fólk sér upp slķkum bśnaši žarf aš huga sérstaklega vel aš žvķ aš lagnaefni žoli sśrefniš ķ upphitaša vatninu.

9         Stafar starfsfólki OR hętta af brennisteinsvetninu?

Jį, žaš žarf aš višhafa sérstakar rįšstafanir į vinnustöšum į borš viš jaršgufuvirkjanirnar til aš draga śr lķkum į slysum vegna brennisteinsvetnis ķ hįum styrk. Starfsmenn bera męla į sér sem gera višvart fari styrkur upp ķ vinnuverndarmörk. Sérstakur kafli er ķ öryggishandbók Orkuveitunnar žar sem starfsfólki er leišbeint um hvernig umgangast eigi žessa hęttu. Orkuveitan hefur ekki įstęšu til aš ętla aš viš ešlilegar ašstęšur sé vinnuumhverfiš starfsmönnum skašlegt. Engu aš sķšur hefur fyrirtękiš įkvešiš aš fylgjast sérstaklega meš heilsufari starfsmanna sem vinna ķ brennisteinsrķku umhverfi.

10      Veršur śtblįstur Hverahlķšarvirkjunar hreinsašur aš fullu?

Žegar unniš var aš mati į umhverfisįhrifum Hverahlķšarvirkjunar, į įrunum 2006 til 2008, lżsti Orkuveitan žvķ yfir aš brennisteinsvetni yrši hreinsaš aš langmestu leyti śr śtblęstrinum. Į įrinu 2010 var sett reglugerš nr. 514/2010 um styrk brennisteinsvetnis ķ andrśmslofti. Leyfilegur styrkur samkvęmt reglugeršinni er fremur lįgur, eša um žrišjungur leišbeinandi marka Alžjóša heilbrigšismįlastofnunarinnar. Vinna Orkuveitunnar mišar nś aš žvķ aš uppfylla įkvęši reglugeršarinnar og er žį litiš til allra virkjana į Hengilssvęšinu, ekki bara Hverahlķšarvirkjunar. Ķ yfirstandandi višręšum um fjįrmögnun og byggingu Hverahlķšarvirkjunar er žaš forsenda af hįlfu Orkuveitunnar aš įšur en rįšist verši ķ virkjun liggi fyrir hvernig brennisteinsmįl og nišurrennsli affallsvatns verša leyst.

11      Veršur śtblįstur allra virkjananna hreinsašur aš fullu?

Alger hreinsun brennisteinsvetnisins er lķklega ekki raunhęf. Markmiš Orkuveitunnar er aš uppfylla įkvęši reglugeršar 514/2010. Samkvęmt henni taka hert įkvęši gildi um mitt įr 2014. Orkuveitan sér ekki fram į aš vera tilbśin meš lausn į išnašarskala fyrir žennan tķma. Žess vegna mun fyrirtękiš, ķ samstarfi viš önnur orkufyrirtęki, fara žess į leit aš gildistöku hertra įkvęša verši frestaš.

Umhverfismörk

Višmišunartķmi

Mörk
μg/m3

Fjöldi skipta į įri sem mį fara yfir mörk

Gildir frį

Heilsuverndarmörk

Hįmark daglegra hlaupandi 24 stunda mešaltala

50

5

1.6.2010

Heilsuverndarmörk

Hįmark daglegra hlaupandi 24 stunda mešaltala

50

0

1.7.2014

Heilsuverndarmörk

Įr

5

 

1.6.2010

Tilkynningarmörk

Samfellt ķ 3 klst

>150

 

1.6.2010

Tilkynningarmörk

Samfellt ķ 3 klst

>50

 

1.7.2014

12      Mį bśast viš aš orkuveršiš hękki vegna hreinsunar brennisteinsvetnis?

Ef žęr lausnir, sem verša ofan į viš hreinsun brennisteinsvetnisins, verša mjög kostnašarsamar, mį bśast viš aš sį kostnašur komi fram ķ verši til neytenda.

 

Nżlega hafa HS-Orka, Landsvirkjun og Orkuveita Rekjavķkur auglżst sameiginlega eftirverkefnastjóra til aš stżra sameiginlegu verkefni sem hefur žaš markmiš aš draga śr styrk brennisteinsvetnis ķ andrśmslofti viš jaršvarmavirkjanir. Žaš er žvķ ljóst aš mįliš er nś tekiš föstum tökum.

 

 

Spurningar og svör um brennisteinsvetni frį OR mį nįlgast sem pdf meš žvķ aš smella į krękjuna nešst į sķšunni.


Skrįr tengdar žessari bloggfęrslu:

Verkķs hlżtur Gullmerki jafnlaunakönnunar PwC...

 

 

Verkķs 80 įra

 

 

Verkķs er fyrsta fyrirtękiš į Ķslandi sem hlżtur Gullmerki ķ Jafnlaunaśttekt PwC.  Žessi śttekt greinir kynbundinn launamun innan fyrirtękja og metur hvort fyrirtęki greiši bįšum kynjum sömu laun fyrir sambęrileg störf.

Verkķs fékk engar athugasemdir viš śttektina og žurfti ekki aš gera neinar śrbętur eša breytingar til žess aš hljóta Gullmerkiš.
 
GullmerkiJafnlaunaśttektin greinir upplżsingar śr launakerfum fyrirtękja samkvęmt višurkenndri ašferšafręši og veitir upplżsingar um raunverulegan launamun kynjanna žegar tekiš hefur veriš tillit til žeirra žįtta sem mest hafa įhrif į laun, s.s. menntunar, starfsaldurs, starfaflokks og vinnustunda. Til aš hljóta Gullmerkiš žurfa fyrirtęki aš hafa 3,5% eša minni launamun en Verkķs var meš um 2% launamun sem er ekki skżršur meš žeim žįttum sem hafa helst įhrif į laun. Žetta er langlęgsta hlutfall sem PwC hefur séš hér į landi. Ķ nišurstöšum skżrslunnar er hlutfalliš hjį Verkķs tališ óverulegt og ekki hęgt aš greina aš Verkķs sé aš greiša kynjunum mešvitaš mismunandi laun fyrir sambęrileg störf.
 

 „Viš erum mjög stolt af žvķ aš vera fyrsta fyrirtękiš til aš hljóta Gullmerkiš og lķtum į žaš sem višurkenningu į žeirri jafnréttishugsun sem er hluti af menningu Verkķs og endurspeglar gildi fyrirtękisins“, segir Sveinn Ingi Ólafsson framkvęmdastjóri.

 

 

VERKĶS er öflugt og framsękiš rįšgjafarfyrirtęki sem bżšur fyrsta flokks žjónustu į öllum svišum verkfręši.

Verkķs rekur uppruna sinn til įrsins 1932 og er žvķ elsta verkfręšistofa landsins. Įratuga reynsla og žekking skilar sér ķ traustri og faglegri rįšgjöf og fjölbreyttum lausnum.

Hjį Verkķs starfa yfir 300 starfsmenn aš fjölbreyttum verkefnum į Ķslandi og erlendis. Verkķs leggur įherslu į aš veita vandaša og faglega žjónustu sem er samkeppnisfęr viš žaš sem best žekkist ķ heiminum.


 www.Verkķs.is

 

 


Hvernig lķšur hafķsnum nś um hįvetur...?

sea-ice_29des2011.jpg

seaicecrop.jpg

Hvernig ętli įstand "landsins forna fjanda" sé um žessar mundir? Hvernig er įstand hans mišaš viš undanfarin įr?

Myndin hér fyrir ofan sżnir śtbreišslu hans ķ gęr, en śrklippan er stękkuš mynd af ferlinum lengst til hęgri, ž.e. sżnir įstandiš um žessar mundir. 

Takiš eftir rauša ferlinum sem gildir fyrir įriš sem er aš lķša. Ekki er annaš aš sjį aš įstandiš sé sęmilegt, hvernig sem į žaš er litiš.

Ķ augnablikinu er śtbreišslan heldur meiri en į sama tķma įrin 2007, 2008, 2009 og 2010, en ašeins undir mešaltali įranna1976-2006.

Hér fyrir nešan er svo "lifandi" mynd sem į aš uppfęrast nokkuš reglulega (takiš eftir dagsetningunni į myndinni):

Uppfęrt 4. janśar 2012:  Nś er komiš nżtt įr og ferillinn hér fyrir nešan hefur breyst. Ferillinn fyrir 2012 byrjar nśna lengst til vinstri og er oršinn blóšraušur eins og ferillinn fyrir 2011 var fyrir įramót. Ferillinn fyrir 2011 er aftur į móti oršinn eldraušur (eša appelsķnuraušur).  Žaš er žvķ rétt aš fylgjast meš blóšrauša ferlinum vinstra megin. Ķ byrjun įrs sjįum viš rétt örla fyrir honum.
(Myndirnar efst į sķšunni eru aušvitaš óbreyttar).
ssmi1-ice-ext

Ferlarnir eru fengnir hér:

arctic_roos_logo.jpg

www.arctic-roos.org

.

Til aš fį heildarmyndina, žį er hér ferill sem sżnir heildarhafķsinn samtals į noršur- og sušurhveli, hafķsinn į noršurhveli og hafķsinn į sušurhveli.
Blįi ferillinn er mįnašagildi. Rauši ferillinn er 13 mįnaša mešaltal.  Gręna lįrétta lķnan er eingöngu til višmišunar.

seaice.jpg

Myndin er fengin aš lįni hér www.climate4you.com/SeaIce.htm, en skżringum var bętt inn į hana. Undir myndinni stendur eftirfarandi:

Graphs showing monthly Antarctic, Arctic and global sea ice extent since November 1978. The area covered by sea ice is defined as having at least 15% sea ice cover. Blue lines show monthly values, and red lines show the simple running 13 month average. Data kindly provided by the National Snow and Ice Data Center (NSIDC). Last month shown: November 2011. Latest diagram update: 8 December 2011.

 

 Svo er hér aš lokum lifandi ferill frį Dönsku vešurstofunni. Hér er žaš sveri svarti ferlillinn sem byrjar vinstra megin sem įhugavert er aš fylgjast meš:http://ocean.dmi.dk/arctic/plots/icecover/icecover_current.png

 

 

                        Glešilegt įr!
                                        ...og óskir um aš landsins forni fjandi gerist ekki
                                                           nęrgöngull į nęstu įrum.


Hvers vegna hefur hnatthlżnunin stašiš ķ staš žaš sem af er žessari öld...?

 

 

montserrat-ahb.jpg

 

Vķsindamenn spyrja: 

"Hvernig i ósköpunum stendur į žvķ, aš žrįtt fyrir sķaukna losun manna į koltvķsżringi, žį hefur hlżnun jaršar nįnast stašiš ķ staš į žessari öld ???"

 

Žetta er spurning sem brennur į vörum margra vķsindamanna.  Paul Voosen, sem margir žekkja af góšu, en hann hefur skrifaš fjölda góšra greina, m.a. ķ Scientific American, skrifaši nżlega skemmtilega og fróšlega grein sem hann nefnir  Provoked scientists try to explain lag in global warming. Greinina mį lesa ķ heild sinni hér. Greinin er nokkuš löng og hefur Dr. Roger Pielke Sr. prófessor tekiš saman śrdrįtt žar sem ašalatriši greinarinnar eru feitletruš. Žaš aušveldar lesturinn. Sjį Candid Comments From Climate Scientists į vefsķšu Pielke. Dr. Judith Curry pófessor ķ loftslagsfręšum fjallar um greinina hér į bloggi sķnu og er meš żmsar góšar athugasemdir, įbendingar og spurningar til nokkurra žessara visindamanna. Hśn veitir forstöšu School of Earth and Atmospheric Sciences viš Georgia Institute of Technology.

Ķ žessari löngu grein Paul Voosen fjallar hann um hvernig fjölmargir žekktir vķsindamenn hafa reynt aš śtskżra žetta hik, en ljóst er aš allir eru žeir meira og minna ósammįla og engin einhlķt skżring į žessu hefur fengist. Žaš er greinilegt aš um žetta fyrirbęri er ekki neitt samdóma įlit vķsindamanna eša "scientific concensus" eins og žaš heitir į fķnni śtlensku.

Žaš er óžarfi aš endursegja žaš sem stendur ķ umręddri grein, en vķsindamennirnir sem koma viš sögu eru žessir (mynd af nokkrum žeirra er nešst į sķšunni):


John Barnes
Jean-Paul  Vernier
Kevin Trenberth
Susan Solomon
Jim Hansen
John Daniel
Ben Santer
Judith Lean
Graeme Stephens
Robert Kaufmann
Martin Wild
Daniel Jacobs

Žeir hafa  reynt, hver į sinn hįtt, aš kenna żmsu um žessa stöšnun sem varš strax ķ byrjun aldarinnar. Mešal annars hafa žeir nefnt til sögu möguleikann į loftbornum ögnum frį nokkrum mešal öflugum eldgosum, žar į mešal frį eldfjallinu MontSerrat sem prżšir pistilinn, en žessa mynd tók ég ķ desember sķšastlišnum žegar ég var viš störf į eyju žar skammt frį ķ Vestur-Indķum eša Karabķska hafinu, ž.e. Guadeloupe.  Sķšar beindu menn sjónum aš kolaorkuverum ķ Kķna, fyrribęrum ķ hafinu, sérstaklega Kyrrahafi, og jafnvel sólinni sem er jś uppspretta hitans. Menn hafa lagt höfušiš ķ bleyti og hugsaš stķft, en allt kemur fyrir ekki eins og lesa mį um ķ greininni Candid Comments From Climate Scientists.

Kannski er žetta bara hik og kannski mun hitastig lofthjśpsins taka aš hękka į nżjan leik innan skamms, en getur veriš aš hįmarkinu sé nįš og hitinn taki aš lękka aftur? Aušvitaš mį ekki hugsa svona, žvķ žaš er vķst samdóma įlit vķsindamanna aš lofthjśpurinn muni halda įfram aš hitna um ókomin įr...      


Į myndinni hér fyrir nešan, sem fengin er aš lįni hér hjį Ole Humlum prófessor viš Oslóarhįskóla, mį greinilega sjį žetta hik sem varš eftir hraša hękkun hitastigs į tveim įratugum fyrir aldamótin.

 

 

hadcrut3_globalmonthlytempsince1958_andco2.gif

Rauši ferillinn er aukning koltvķsżrings ķ andrśmsloftinu. Blįi ferillinn sżnir breytingar ķ lofthita frį žvķ er męlingar į koltvķsżringi hófust į Mauna Loa fjalli į Havaķ eyjum įriš 1958. Grįa strikaša lķnan afmarkar žrjś tķmabil žar sem hitinn fer ašeins lękkandi, sķšan hękkandi og aš lokum sést hikiš frį sķšustu aldamótum (eša 2002) sem kemur mönnum ķ opna skjöldu.

 

 "Indeed, many of the scientists sorting out the warming hiatus disagree with one another -- in a chummy, scholarly way. Judith Lean, the solar scientist, finds Kaufmann's work unpersuasive and unnecessarily critical of China. Kaufmann finds Solomon's stratosphere studies lacking in evidence. Hansen and Trenberth can't agree on a budget" stendur nešarlega ķ grein Paul Voosen.

 

 

                                         Žį vitum vér žaš... eša öllu heldur, vitum ekki.  
                             Skiljum hvorki upp né nišur, enda varla von žegar žessir
                                           hįmenntušu vķsindamenn standa į gati
.
                                                                     Errm

 

 

 


 aerosols_650cream_1118279.jpg

 

 

 


Hjaršhugsun manna eša Groupthink...

 

group-think-hjardhugsun_600w-c.jpg

 

Hjaršhegšun ķ dżrarķkinu žekkja flestir og margir eru farnir aš greina svipaša hegšun mešal manna, en žaš žarf ekki aš koma į óvart žvķ aušvitaš tilheyra menn (konur eru lķka menn) dżrarķkinu.

Leištoginn, forystusaušurinn, leggur lķnurnar og žeir sem tilheyra hjöršinni samsinna öllu sem hann segir. Žaš er ekki endilega vķsvitandi, heldur hrķfast menn meš andrśmsloftinu kringum hann, oftar en ekki hugsunarlaust og ómešvitaš. Eitthvaš fyrirbęri ręšur rķkjum sem lķmir saman hugsanir og geršir manna.

Menn ķ hjörš eru löngu hęttir aš hugsa į gagnrżninn hįtt, og hirš leištogans gętir žess vel aš žeir sem fara śt af sporinu og spyrja spurninga séu yfirgnęfšir meš żmsum rįšum. Oft er beitt įrįsum į viškomandi persónu ķ staš žess aš ręša mįlstašinn. Argumentum ad hominem. Žetta žekkja menn vel śr stjórnmįlum og jafnvel vķsindaheiminum. Žar kallast hóphugsunin hinu fķna nafni scientific concensus. Jafnvel viršast sumar opinberar stofnanir bera merki hjaršhegšunar innanhśss, en žaš žarf ekki aš undra. Forystusaušir eru jś einnig ķ fjįrhśsum.

Sem betur fer eru til sjįlfstęšir einstaklingar sem žrķfast illa ķ hjörš. Žaš žekkjum viš śr ķslenskum stjórnmįlum og alžjóšlegum vķsindum. Einstaklingar sem lįta eigin sannfęringu rįša. Oftar en ekki verša žetta brautryšjendur į nżjum svišum framfara og hugsunar. Hjöršin situr eftir öllum gleymd.

Hjaršhugsun kallast Groupthink į ensku. Hugsanlega mętti einnig nota oršiš hóphugsun, en ritaranum žykir fyrra oršiš berta. Hugtakiš Groupthink er nįnast oršiš alžjóšlegt og hafa um žaš veriš skrifašar lęršar greinar, enda er um aš ręša stórvarsamt fyrirbęri. Žekktastar eru e.t.v. rannsóknir Irving Janis hjį Yale hįskóla.  Groupthink  er eiginlega hugarfar innan mjög samstęšs hóps žar sem mešlimir reyna eftir megni aš foršast įrekstra og komast aš samdóma įliti įn žess aš beita gagnrżnni hugsun, greiningu og skošun į hugmyndum.

 

Hér fyrir nešan eru meginatriši hjaršhugsunar sem oft veldur hjaršhegšun dregin saman.

 

 

Hjaršhugsun - Groupthink

Hjaršhugsun eša Groupthink er hugtak sem vķsar til rangrar įkvöršunartöku innan hóps. Hópar žar sem hjaršhegšun eša groupthink višgengst skošar ekki alla möguleika og meiri įhersla er lögš į samdóma įlit en gęši įkvöršunar.  Nišurstašan veršur oftar en ekki röng. Ķ sumum tilvikum geta afleišingarnar oršiš skelfilegar.

Žaš er öllum hollt aš hugsa um žessi mįl og reyna aš skilja fyrirbęriš og hvaš megi gera til aš foršast žaš. Lķta ķ kringum sig og reyna aš sjį merki hjaršhegšunar. Hvernig er įstandiš ķ žjóšfélaginu, stjórnmįlunum, fjįrmįlaheiminum, vķsindaheiminum, vinnustašnum... ?  Greina, spyrja og ręša...  Taka jafnvel dęmi śr dżrarķkinu og gleyma žvķ ekki aš viš tilheyrum žvķ.   Reyna sķšan aš lįta skynsemina verša hjaršešlinu yfirsterkari og brjótast śt śr hjöršinni. Verša sjįlfstęšur ķ hugsun og öšlast žannig viršingu, ķ staš žess aš vera ósżnilegur ķ stóši.

 

Hagstęš skilyrši til aš hjörš myndist:

  • Hętta er į hjaršhugsun žegar mešlimir hóps eru mjög samrżmdir og žeir eru undir miklu įlagi aš taka įkvöršun um mikilvęg mįl. Aš hugsa sem hjörš veršur žęgilegast fyrir alla mešlimi hjaršarinnar.

 

Neikvęš hegšun ķ hóp žar sem hjaršhugsun višgengst:

  1. Fįir möguleikar skošašir.
  2. Hugmyndir sem koma fram eru hvorki rżndar né ręddar.
  3. Ašrir kostir en varpaš hefur veriš fram eru ekki skošašir.
  4. Slegiš er į višleitni til sjįlfstęšrar hugsunar.
  5. Reynsla annarra eša sjįlfs hópsins af eldri svipušum mįlum ekki skošuš.
  6. Ekki leitaš įlits sérfręšinga.
  7. Ekki er reynt aš fį utanaškomandi įlit.
  8. Litiš er nišur til žeirra sem tilheyra ekki hópnum.
  9. Gagnaöflun hlutdręg.
  10. Ekki reiknaš meš aš žörf sé į varaįętlun.

 

Einkenni hjaršhugsunar:

  1. Trś į eigin óskeikulleika.
  2. Trś į eigin sišgęši.
  3. Rangar įkvaršanir réttlęttar.
  4. Einföldun vandamįla ręšur įkvöršun.
  5. Hręšsla viš aš vera öšru vķsi en ašrir ķ hópnum.
  6. Einstaklingsbundin įlit kvešin nišur.
  7. Talaš nišur til žeirra sem ekki tilheyra hjöršinni.
  8. Ad hominem eša persónunķši beitt žegar rök žrżtur.
  9. Hręšsla viš aš lįta raunverulegt įlit sitt ķ ljós ef žaš er į skjön viš samdóma įlit hjaršarinnar.
  10. Gefiš ķ skyn aš įlitiš sé samdóma.
  11. Hugsanagęslumenn notašir til aš verja hjöršina frį óheppilegum upplżsingum.

 

Śrbętur til aš koma ķ veg fyrir hjaršhegšun ķ hóp eru mešal annars:

  1. Fį įlit minni hópa eša nefnda sem gefur stęrri hóp įlit.
  2. Deila stórum hóp ķ smęrri hópa til aš ręša sama mįlefni.
  3. Leištogar minni og stęrri hópa verša aš vera hlutlausir og foršast aš gefa śt įlit.
  4. Nota mismunandi hópa fyrir mismunandi verkhluta.
  5. Skoša alla hugsanlega möguleika.
  6. Leita til sérfręšinga innan hóps og utan og fį žį til aš ręša mįlin į fundum.
  7. Fį einhvern ķ öllum hópum eša nefndum til aš reyna aš finna įlitinu allt til forįttu og bera fram erfišar spurningar. Devil‘s advocate ašferšin viš gagnrżni virkar vel.
  8. Muna aš žaš ber vott um skynsemi og sjįlfsstjórn aš geta skipt um skošun og gengiš į móti straumnum.
  9. Sofa vel į įlitinu įšur en žaš er gefiš śt. Halda sķšan fund til aš leyfa hugsanlega ferskum forsendum og nżrri hugsun aš koma fram. Hika žį ekki viš aš breyta um stefnu ef meš žarf.

 

 

groupthink-3.jpg

 Hjaršhegšun-hóphugsun-groupthink er stórvarasamt fyrirbęri

 

 

Hvaša dęmi žekkir žś um hjaršhegšun ķ samfélaginu, vķsindaheiminum eša annars stašar, fyrr į tķmum eša nś į dögum?

 

 

 

 

Amazon: Irving L Janis; Groupthink.

Į netinu mį finna mikiš efni um Groupthink. Smella hér

Power Point skyggnur meš mörgum dęmum.

Eyja Margrét Brynjarsdóttir heimspekingur: Hugsanir į dósum. Myndbönd. Fyrri hluti. Seinni hluti.


Įgśst Valfells verkfręšing į stjórnlagažing...

 

Įgśst Valfells į Stjórnlagažing

 

 

 Ég vil leyfa mér aš benda į nżja vefsķšu Įgśstar Valfells verkfręšings
sem bżšur sig fram til Stjórnlagažings.
www.AgustValfells.is

  - 


Įgśst er meš doktorspróf ķ verkfręši og starfaši lengi sem prófessor ķ kjarnorkuverkfręši viš hįskóla ķ Bandarķkjunum. Hann hefur einnig starfaš alllengi hér į landi m.a. sem forstöšumašur Almannavarna, sérfręšingur hjį Raunvķsindastofnun Hįskólans og kennari viš HĶ. Auk žess hefur hann m.a. setiš ķ stjórnum nokkurra fyrirtękja og starfaš sem rįšgefandi verkfręšingur.

 

Įgśst skrifar eftirfarandi kynningu į forsķšu vefsķšu sinnar:

Ég hef löngum lįtiš mig žjóšmįl varša og tel aš endurbęta žurfi stjórnarskrįna til aš tryggja enn betur lżšręši og velferš ķ landinu.

Naušsynlegt er aš jafna atkvęšisrétt. Koma žarf į skżrri ašgreiningu framkvęmdavalds, löggjafarvalds og dómsvalds. Minnka žarf flokksręši og leyfa persónukjör. Einnig žarf aš tryggja aš nżtingu nįttśruaušlinda sé stżrt meš įbyrgum hętti meš hagsmuni landsmanna aš leišarljósi.

Ég hef kynnst mörgum mönnum og mįlefnum, starfaš vķša og kynnst mörgum žjóšfélögum, sögu žeirra og sjónarmišum. Ég įlķt aš žekking mķn og reynsla af žvķ aš leiša saman ólķk sjónarmiš geti komiš aš góšu gagni ķ žvķ aš standa vörš um žęr hugmyndir sem žjóšfundur leggur til.

 

Vefsķša Įgśstar Valfells, www.AgustValfells.is, er įhugaverš og mį žar m.a. kynnast nįnar stefnumįlum hans. 

 

 

Gaman er aš lesa žar kvešskap um ķslenska efnahagssögu sem hann nefnir Uršur, Veršandi og Skuld, en žaš voru skapanornirnar žrjįr er réšu fortķš, nśtķš og framtķš.

Uršur

Stritar bóndi stiršur löngum,
steypist fossinn bęnum hjį.
Kaldur er ķ kotsins göngum,
kśldrast hita jaršar į.

Erfitt er meš afla į sęnum    
Ęgi žreyta sjómenn viš;
fiskjar žarfnast fólk į bęnum,  fara sķfellt lengra į miš.

Vélafl kemur vöšva ķ stašinn,
vęnkast hagur manna žį.
Oft kemur bįtur afla hlašinn,
aušsęld Rįnar margir fį.

Veršandi

Afli vatns og orku jaršar
almenn fylgir hagsęld nś. 
Galli ei finnst į gjöfum Njaršar;
gulliš nżtir žjóšarbś.

Gleyma nišjar gott aš meta,
gleyma eigin sögu žeir.
Įnęgju nś engrar geta;
ešalmįlminn telja leir.

Ašrir vilja ei orku virkja,
allri tękni kasta į glę.
Mun žaš hagvöxt mętan kyrkja.
Mun žį haršna fljótt į bę.

Żmsir lofa įvallt meiru,
ei žó viti hvernig mį.
Lofa gnótt og langt um fleiru,
lżšsins hylli til aš nį.

 

Skuld

Skapar ein nś Skuld oss framtķš?
Sköpum vér žar einnig meš?
Įrnast vel žį öllum landslżš?
Eftir žvķ sem best fęst séš? 

 




 

 Į Stjórnlagažing vęri mikill fengur aš fį fulltrśa meš žį vķšsżni og reynslu sem Įgśst bżr yfir

 Meira hér:

 www.AgustValfells.is

og hér į Facebook

 

Nśmer į kjörsešli
6164

 


Misskilningurinn mikli: Brįšnun jökla Himalajafjalla oršum aukinn...

 

 


 

 

Ķ skżrslu Loftslagsnefndar Sameinušu žjóšanna frį įrinu 2007 er nįnast fullyrt aš jöklar Himalajafjalla verši horfnir įriš 2035 eša fyrr. "Glaciers in the Himalaya are receding faster than in any other part of the world and, if the present rate continues, the likelihood of them disappearing by the year 2035 and perhaps sooner is very high if the Earth keeps warming at the current rate." Žessar fullyršingar eru byggšar į stórfuršulegum misskilningi sem óhjįkvęmilega fęr menn til aš staldra viš og ķhuga hvort allt sé meš felldu hjį žessari virtu stofnun, International Panel of Climate Change - IPCC. Mįliš teygir sig jafnvel til Ķslands eins og sjį mį hér fyrir nešan. Einhverjir muna eftir upphlaupinu ķ nóvember sķšastlišnum žegar Rajendra Pachauri verkfręšingur og forstöšumašur IPCC įsakaši Indverska umhverfisrįšuneytiš um hroka. Sjį hér.

Fréttamišlar vķša um heim hafa fjallaš um mįiš og veršur hér vķsaš į nokkra žeirra:

Į vefsķšunni Vķsir.is er fjallaš um mįliš 18. janśar. Žar segir:

http://www.visir.is/article/20100118/FRETTIR02/877981067

"Bullspįr um brįšnun jökla:

Fullyršingar Loftslagsnefndar Sameinušu žjóšanna um aš jöklar Himalayafjalla verši aš mestu horfnir įriš 2035 eša jafnvel fyrr eru į byggšar į furšulegum misskilningi og vķsindalegum mistökum aš sögn vefsķšu breska blašsins The Times.

Tvö įr eru sķšan Loftslagsnefnd Sameinušu žjóšanna setti fram žessa geigvęnlegu spį. Žetta er sama nefndin og stóš fyrir Loftslagsrįšstefnunni ķ Kaupmannahöfn į dögunum. Žvķ var haldiš fram aš spįin vęri byggš į nżjustu og ķtarlegustu rannsóknum sem fyrir lęgju um loftslagsbreytingar.

Žetta var kallaš tķmamótaspį sem tęki af allan vafa um hlżnun jaršar af mannavöldum.

Nś hefur komiš ķ ljós aš ķ raun var spįin byggš į stuttu sķmtali sem blašamašur į tķmaritinu New Scientist įtti viš lķtt žekktan indverskan vķsindamann fyrir nķu įrum. New Scientist er tķmarit um tękni og vķsindi fyrir almenning.

Indverski vķsindamašurinn Syed Hasnian hefur višurkennt aš hann hafi ašeins veriš meš vangaveltur um brįšnun jöklanna. Engar formlegar rannsóknir hafi legiš žar aš baki.

Erfitt er aš śtskżra hvernig ķ ósköpunum Loftslagsnefndin įkvaš allt ķ einu aš taka žessu sem heilögum sannleika.

Rétt er aš geta žess aš jöklafręšingar tóku spį Loftslagsnefndarinnar meš mikilli vantrś į sķnum tķma. Hśn varšist hinsvegar meš kjafti og klóm.

Rajendra Pachauri formašur nefndarinnar kallaši gagnrżni į spįna „voodoo vķsindi". Žegar umhverfisrįšherra Indlands lżsti efasemdum um spįna sagši Pachairi aš žaš lżsti miklum hroka.

The Times telur lķklegt aš aš minnsta kosti Himalaya-hluti heimsendaspįrinnar verši dreginn til baka".

 

 Nokkrar tilvķsanir ķ ašra fjölmišla žar sem lesa mį um mįliš:

 ---

Dagens Nyheter ķ Svķžjóš:

 Välkommen till DN.se

 http://www.dn.se/nyheter/vetenskap/fn-rapport-om-glaciarer-felaktig-1.1029731

FN-rapport om glaciärer felaktig

Uppdaterat 2010-01-19 17:26. Publicerat 2010-01-19 15:05

En rapport som använts av FN:s klimatpanel (IPCC) om att Himalayas glaciärer kan vara borta år 2035 har visat sig vara ren spekulation. Forskaren bakom påståenden erkänner nu att han bara gissat och inte använt sig av vetenskapliga fakta.  [Meira...]

---

Frį Canada.com:

 http://www.canada.com/technology/climate+report+Scientist+warned+glacier+forecast+wrong/2455973/story.html

 UN climate report: Scientist warned glacier forecast was wrong
 
By Marlowe Hood, Agence France-PresseJanuary 18, 2010

PARIS - A top scientist said Monday he had warned in 2006 that a prediction of catastrophic loss of Himalayan glaciers, published months later by the UN's Nobel-winning climate panel, was badly wrong.

The Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) report said in 2007 it was "very likely" that the glaciers, which supply water to more than a billion people across Asia, would vanish by 2035 if global warming trends continued.

"This number is not just a little bit wrong, but far out of any order of magnitude," said Georg Kaser, an expert in tropical glaciology at the University of Innsbruck in Austria.

"It is so wrong that it is not even worth discussing," he told AFP in an interview....

Kaser was a lead author in Working Group I of the IPCC report, which dealt with the physical science of climate change....

"This is a source of a lot of misunderstandings, misconceptions or failures," Kaser said, noting that some regions lacked a broad spectrum of expertise.

"It is a kind of amateurism from the regional chapter lead authors. They may have been good hydrologists or botanists, but they were without any knowledge in glaciology."  [Meira...]

---

 

The Times of India

 

 

 http://timesofindia.indiatimes.com/india/Ramesh-turns-heat-on-Pachauri-over-glacier-melt-scare/articleshow/5474586.cms

Ramesh turns heat on Pachauri over glacier melt scare
Nitin Sethi, TNN, 19 January 2010, 05:39am IST

NEW DELHI: The furore over the validity of data used by UN's Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) has taken some of the sheen off the Nobel prize-winning institution's reputation.

A day after it emerged that IPCC's dire prediction that climate change would melt most Himalyan glaciers by 2035 was based on mere "speculation", environment minister Jairam Ramesh slammed the processes of the celebrated body saying "due diligence had not been followed by the Nobel peace prize winning body".

"The health of glaciers is a cause of grave concern but the IPCC's alarmist position that they would melt by 2035 was not based on an iota of scientific evidence," the environment minister said.

Ramesh recalled how IPCC chief R K Pachauri had scornfully dismissed doubts raised by a government agency about the veracity of the UN body's sensational projection about melting of glaciers. "In fact, we had issued a report by scientist V K Raina that the glaciers have not retreated abnormally. At the time, we were dismissed, saying it was based on voodoo science. But the new report has clearly vindicated our position," he said.

This may not be the first time that climate science relating to India has been found to be fallacious or incorrect. However, revelation that the data on glacial melt in Himalayas was unverified has dented the image of the IPCC -- which has set the agenda for climate change talks. It has given a handle to climate sceptics who have long accused the IPCC of being biased.... [Meira...]

 ---

 Times Online

http://www.timesonline.co.uk/tol/news/environment/article6991177.ece

From
January 17, 2010

World misled over Himalayan glacier meltdown

 

 

A WARNING that climate change will melt most of the Himalayan glaciers by 2035 is likely to be retracted after a series of scientific blunders by the United Nations body that issued it.

Two years ago the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) issued a benchmark report that was claimed to incorporate the latest and most detailed research into the impact of global warming. A central claim was the world's glaciers were melting so fast that those in the Himalayas could vanish by 2035.

In the past few days the scientists behind the warning have admitted that it was based on a news story in the New Scientist, a popular science journal, published eight years before the IPCC's 2007 report....

When finally published, the IPCC report did give its source as the WWF study but went further, suggesting the likelihood of the glaciers melting was "very high". The IPCC defines this as having a probability of greater than 90%.

The report read: "Glaciers in the Himalaya are receding faster than in any other part of the world and, if the present rate continues, the likelihood of them disappearing by the year 2035 and perhaps sooner is very high if the Earth keeps warming at the current rate."

However, glaciologists find such figures inherently ludicrous, pointing out that most Himalayan glaciers are hundreds of feet thick and could not melt fast enough to vanish by 2035 unless there was a huge global temperature rise. The maximum rate of decline in thickness seen in glaciers at the moment is 2-3 feet a year and most are far lower... [Meira...]

 

 

 

 

 ---

EU Referendum:

 http://eureferendum.blogspot.com/2010/01/pachauri-theres-money-in-them-glaciers.html

Syed Hasnain (pictured), the scientist at the centre of the growing controversy over melting Himalayan glaciers (not), is now working for Dr R K Pachauri's TERI as head of the institute glaciology team, funded by a generous grant from a US charity, researching the effects of the retreat.

Highlighted in The Sunday Times yesterday, Dr Hasnain was the scientist responsible for claiming that the world's glaciers were melting so fast that those in the Himalayas could vanish by 2035. This was picked up by the New Scientist and then by a 2005 WWF report, and subsequently published as a definitive claim in the IPCC's 2007 fourth assessment report, masterminded by Dr R K Pachauri....

The Global Center is an Icelandic-based private institute with links to the office of the president of Iceland, Olafur Ragnar Grimsson. Its aim is to establish "a major research and training program involving scientists from South Asia, Europe and the Americas," of which Dr Pauchari's TERI India is a central part...

The research fund is also to be topped up from the $108,000 proceeds of the Nehru Prize awarded to Grķmsson this month... [Meira...]

---

 Prófessor Roger Pielke jr:

 http://rogerpielkejr.blogspot.com/2010/01/sorry-but-this-stinks.html

 "Sorry, But This Stinks".

 "The IPCC treatment of Himalayan glaciers and its chairman's conflicts of interest are related. The points and time line below are as I understand them and are informed by reporting by Richard North.

1. In 2007 the IPCC issues its Fourth Assessment Report which contains the false claim that the Himalayan glaciers are expected to disappear by 2035.

2. The basis for that statement was a speculative comment made to a reporter by Syed Hasnain in 1999, who was then (and after) a professor at Jawaharlal Nehru University in Delhi.

3. Following the publication of the IPCC report, and the widespread media coverage of the false claim about Himalayan glaciers, Dr. Hasnain joins TERI as a Senior Fellow, where Dr. Pachauri is the director.

4. Drs. Pachauri and Hasnain together seek to raise fund for TERI for work on Himalayan glaciers, justified by the work of the IPCC, according to Dr. Pachauri just last week:

Scientific data assimilated by IPCC is very robust and it is universally acknowledged that glaciers are melting because of climate change. The Energy & Resources Institute (TERI) in its endeavor to facilitate the development of an effective policy framework and their strategic implementation for the adaptation and mitigation of climate change impacts on the local population is happy to collaborate with the University of Iceland, Ohio State University and the Carnegie Corporation of New York.

5. When initially questioned about the scientific errors Dr. Pachauri calls such questions "voodoo science" in the days leading up to the announcement of TERI receiving funding on this subject. Earlier Dr. Pachauri criticized in the harshest terms the claims made by the Indian government that were contrary to those in the IPCC

Pachauri said that such statements were reminiscent of "climate change deniers and school boy science".

6. Subsequent to the error being more fully and publicly recognized, when asked by a reporter about the IPCC's false claims Dr. Pachauri says that he has no responsibility for what Dr. Hasnain may have said, and Dr. Hasnain says, rather cheekily, the IPCC had no business citing his comments:

“It is not proper for IPCC to include references from popular magazines or newspapers.”

Of course, neither Dr. Pachauri nor Dr. Hasnain ever said anything about the error when it was receiving worldwide attention (as being true) in 2007 and 2008, nor did they raise any issues with the IPCC citing non-peer reviewed work (which is a systemic problem). They did however use the IPCC and its false claims as justification in support of fund raising for their own home institution. At no point was any of this disclosed.

If the above facts and time line is correct (and I welcome any corrects to details that I may have in error), then what we have here is a classic and unambiguous case of financial conflict of interest. IPCC Chairman Pachauri was making public comments on a dispute involving factual claims by the IPCC at the same time that he was negotiating for funding to his home institution justified by those very same claims. If instead of climate science we were instead discussing scientific advisors on drug safety and funding from a pharmaceutical company to the advisory committee chair the conflict would be obvious.

Climate science desperately needs to clean up its act."

 

Žetta voru bara sżnishorn af žeim fréttum sem hafa veriš ķ mišlum heims undanfarna tvo daga. Žvķ mišur hefur žetta atvik įsamt Climategate uppnįminu skömmu fyrir jól ekki veriš til aš auka tiltrś manna į loftslgsvķsindinum svoköllušu. Climate science desperately needs to clean up its act, skrifar prófessor Roger Pielke jr. Žaš eru orš aš sönnu...

Hver var annars aš tala um „voodoo vķsindi"?

 

Tengt efni:

Bloggpistill frį 13. nóv. 2009:

Hefur sjįvarborš virkilega hękkaš hrašar undanfariš? Ekki er žaš nś alveg vķst...


Ķsöldin sem var į nęsta leyti fyrir žrem įratugum, en kom ekki. Vķdeó....

Fyrir fįeinum įratugum, ž.e. į hafķsįrunum svoköllušu, vörušu margir viš žvķ aš raunveruleg ķsöld vęri į nęsta leyti. Ašeins fįeinir įratugir vęru til stefnu. Allt gęti fariš į versta veg. Miklar loftslagsbreytingar ķ vęndum... Crying

Ķ myndböndunum hér fyrir nešan eru vištöl viš vķsindamenn sem fjalla um žessa yfirvofandi hęttu. Talaš er um jökla sem voru aš ganga fram, óvenju harša vetur, aukinn hafķs,  ofl. Žessi įhugaveršu myndbönd eru frį žvķ um 1978. Skyndilega fór aš hlżna aftur, jöklar fóru aš hopa aftur, og žį breyttust višhorfin verulega eins og allir vita....

Ósköp erum viš fljót aš gleyma... Smile

Skyldi einhvern tķman fara aš kólna aftur eins og į hafķsįrunum, jöklar ganga fram, haršir vetur, aukinn hafķs...?  Hummm... Halo

(Einhverjar truflanir hafa veriš ķ dag hjį YouTube. Kemst vonandiķ lag innan skamms).

 

Kafli 1

 

 

Kafli 2:

 

 

Kafli 3:

 
 

Nęsta sķša »

Höfundur

Ágúst H Bjarnason
Ágúst H Bjarnason

Verkfr. hjá Verkís.
agbjarn-hjá-gmail.com

Audiatur et altera pars

Aðeins málefnalegar athugasemdir, sem eiga ótvíætt við efni viðkomandi pistils, og skrifaðar án skætings og neikvæðni í garð annarra, og að jafnaði undir fullu nafni, verða birtar. 

Um bloggiš

Ginnungagap

Żmislegt

Loftslag

Click to get your own widget

Teljari

free counters

Įlverš

http://metalprices.com/PubCharts/PublicCharts.aspx?metal=al&type=L&weight=t&days=12&size=M&bg=&cs=1011&cid=0

Sólin ķ dag:

(Smella į mynd)

.

Vinnan mķn:

Olķuveršiš ķ dag:

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (18.8.): 1
  • Sl. sólarhring: 20
  • Sl. viku: 137
  • Frį upphafi: 699485

Annaš

  • Innlit ķ dag: 1
  • Innlit sl. viku: 99
  • Gestir ķ dag: 1
  • IP-tölur ķ dag: 1

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Eldri fęrslur

Įgśst 2017
S M Ž M F F L
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband