Siglingar um "Norš-austur siglingaleišina" yfir heimskautasvęšiš eru mun meiri en almennt er vitaš...

Norš-austur siglingaleišin
Adolf Erik Nordenskjöld barón sigldi Noršaustur leišina fyrstur manna įriš 1879. Rśssar hafa notaš žessa siglingaleiš mikiš frį įrinu 1934. Fyrir fįeinum vikum flaug sś frétt um allan heim aš žessi siglingaleiš vęri aš opnast, og aš kaupskip hefšu siglt žar um ķ fyrsta sinn. Fréttin var ęttuš frį skipafélaginu sem įtti skipin og birt gagnrżnislaust ķ fjölmišlum heimsins.
 
Skošum mįliš nįnar. Sjįlfsagt verša margir dįlķtiš hissa viš lesturinn...
 
Norš-austur siglingaleišin (rauš) er mun styttri en hin hefšbundna siglingaleiš (gul) milli Evrópu og t.d. Japan, eins og sést į efstu myndinni.
 
Um Nordenskjöld var fjallaš lķtillega ķ athugasemdum pistilsins"Hafķsinn ķ įr 23% meiri en įriš 2007", hinn 18 september sķšastlišinn. Žar er birt eftirfarandi mynd mynd af frétt New York Times įriš1901 um andlįt Nordenskjölds og žetta afrek hans įriš 1879. Um ęvi Nordenskjölds mį til dęmis lesa hér.
 
nordenskjold-article-small_920444.jpg

 
Vķkur nś sögunni aš siglingum Rśssa sem hófust nokkrum įratugum sķšar. Um žessar siglingar er fjallaš ķ stuttri grein ķ The Register sem nefnist "Media 're-open' North Eastern Passage",sem śtleggja mį sem "Fjölmišlar opna aftur Norš-austur siglingaleišina".
 
Greinin byrjar žannig: "One of Russia's commercial maritime trade routes for the past 70 years has been "re-opened" by a press hungry for dramatic Global Warming scare stories - but who failed to check the most basic facts..."
 
Sķšan segir nokkru aftar: "Since the 1930s the route has seen major ports spring up, carrying over 200,000 tons of freight passing through each year, although this declined with the fall of the Soviet Union".
 
Skošum nś stórmerka grein frį aprķl 1993 ķ kanadķska blašinu The Northern Mariner (Canadian Nautical Research Society). Hvergi er ķ žessari grein minnst į hlżnun lofthjśps jaršar og minnkandi hafķs, enda var žaš ekki ķ tķsku žegar greinin var skrifuš. Žar kemur fram aš vöruflutningar hafi numiš yfir 5.000.000 tonnum įrlega žegar mest var:
 
Fjallaš er ķtarlega um siglingar Rśssa ķ grein eftir Jan Drent sem nefnist Commercial shipping on the Northern sea route, og er hęgt aš sękja sem pdf skjal meš žvķ aš smella hér.
 
Žetta er mjög merkileg grein.  Žar mį mešal annars sjį žessa töflu sem sżnir hve grķšarlega umfangsmiklir vöruflutningar hafa įtt sér staš į įrunum 1935 til 1987. Žaš er enn merkilegra aš į žessu rśmlega hįlfrar aldar tķmabili var kuldatķmabil sem viš nefnum stundum hafķsįrin. Aš sjįlfsögšu notušu Rśssar sérstaklega styrkt flutningaskip fyrir žessar feršir, enda ekki neinir višvaningar.
 
 
 Taflan sżnir hvernig vöruflutningar jukust meš įrunum frį 1935 til 1987. Eftir fall Sovétrķkjanna dró śr žessum flutningum. Takiš eftir aš taflan sżnir siglingar į tķu įra fresti og aš t.d. įriš 1980 nįmu vöruflutningarnir 4.951.000 tonnum.
Jafnvel į hinum köldu "hafķsįrum" hafa vöruflutningar veriš verulegir.
 
 
sa-15.jpg

 Gįmaflutningaskip į siglingu ķ september 1991.
Ķ greininni kemur fram aš žetta įr hafi flutningar numiš 4,9 miljónum tonna"...when there were more than nine hundred voyages by some two hundred ships" (bls. 7).

Į blašsķšu 15 ķ greininni sem skrifuš er įriš 1993 stendur:
"Annual cargo traffic between northern Europe and the Far East is currently about thirty million tonnes. Just over one million is carried on the Trans-Siberian Railway, and 216,000 on the Northern Sea Route. ... During this century commercial use of the Northeast Passage has become well established. Thus far shipping has consisted largely of domestic traffic along the northern coast. The development of a viable navigation route by the Russians has been achieved through a lengthy and sustained effort. Will this now lead to regular international use of the Northern Sea Route for both transits and trade with Siberia and north European Russia? This question could become one of the most interesting in world-wide trade at the turn of the century and beyond".
 
 --- --- ---
 
 
Fréttatilkynning frį utanrķkisrįšuneytinu:
 
Utanrķkisrįšherra hefur sett į fót starfshóp til aš fjalla um opnun norš-austur siglingaleišarinnar fyrir Noršurheimsskautiš og mikilvęgi hennar fyrir Ķsland.

Įkvöršunin helgast m.a. af žvķ aš flestum vķsindamönnum sem fjallaš hafa um įhrif hlżnandi vešurfars į noršurslóšum ber saman um aš draga muni verulega śr ķs į siglingaleišunum fyrir Noršurskautiš į nęstkomandi įratugum. Samkvęmt sumum spįm, er tališ aš siglingaleišin fyrir Noršur-Rśssland kunni aš verša opin óstyrktum skipum ķ a.m.k. tvo mįnuši į sumrin innan fimm įra og jafnvel ķ fjóra til sex mįnuši įriš 2015.

Ķsland hefši mikinn efnahagslegan įvinning af opnun norš-austur siglingaleišarinnar og opnar hśn möguleika į birgšastöš og umskipunarhöfn į Ķslandi fyrir flutninga milli Austur-Asķu og rķkja viš Noršur-Atlantshaf.

Žess er vęnst aš starfshópurinn, sem lśta mun forystu utanrķkisrįšuneytisins, taki saman greinargerš um efniš fyrir haustiš 2004.

Nįnari upplżsingar er aš finna ķ višhengi.


Utanrķkisrįšuneytiš
Reykjavķk, 19. september 2003.

Žaš er nś svo, og svo er nś žaš... eins og einhver sagši...
 
--- --- ---
 
 
Įgęti lesandi: Kom žér eitthvaš į óvart viš lestur žessa pistils um Norš-austur siglingaleišina? Aušvitaš meš hlišsjón af umręšunum undanfarin įr....
 
 
Lesiš hina stórmerku grein  Jan Drent  "Commercial shipping on the Northern sea route" ķ The Northern Mariner:

Skrįr tengdar žessari bloggfęrslu:

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Hérna er žróun hafķss į Noršuskautinu frį 1979, bara svona til aš žaš sé meš. Og nei žaš kom ekkert į óvart viš lestur žessa pistils ;)

Hafķsśtbreišsla ķ september frį 1979-2009 sżnir stöšuga hnignun (mynd National Snow and Ice Data Center - NSIDC).

Sveinn Atli Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 11:11

2 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Svatli

Lastu allar 17 blašsķšurnar ķ greininni sem pistillinn fjallaši um? Vissir žś um allar žessar skipaferšir og miklu vöruflutninga sķšustu 70-80 įr?

  jandrent-northernsearoute_0.pdf

Įgśst H Bjarnason, 10.10.2009 kl. 11:28

3 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Ekki einu sinni žessi orš śr žessum 17 blašsķšum komu į óvars: "They are also looking at the potential offered by new ship designs (possibly submersibles) and improved icebreaker technology. Another long-term consideration is how global warming will affect ice conditions"

Sveinn Atli Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 11:36

4 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Svatli

Finnst žér nokkuš athugavert ķ ljósi žesarar greinar ķ The Northern Mariner / Le marin du nord viš fréttirnar sem birtust ķ fjölmišlum fyrir nokkrum vikum. Sjį til dęmis frétt BBC hér:
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8251914.stm

Frétt BBC byrjar svona: "Two German merchant ships are sailing from Asia to Europe via Russia's Arctic coast, having negotiated the once impassable North East Passage...."

Nokkuš athugavert?

Įgśst H Bjarnason, 10.10.2009 kl. 11:45

5 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Śr fréttinni: "The passage became passable without ice breakers in 2005". En  einnig er hęgt aš benda į grein af Wikipedia, žar sem sagt er frį Northeast Passage og żmsum leišangrum žar ķ gegn.

Sveinn Atli Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 11:58

6 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Mjög óvenjuleg grein birtist į vef BBC föstudaginn 9. september.  Mašur er ekki vanur greinum ķ žessum anda į vef BBC

 British Broadcasting Corporation

 http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8299079.stm

What happened to global warming?

By Paul Hudson
Climate correspondent, BBC News



Planet Earth (Nasa)
Average temperatures have not increased for over a decade

This headline may come as a bit of a surprise, so too might that fact that the warmest year recorded globally was not in 2008 or 2007, but in 1998.

But it is true. For the last 11 years we have not observed any increase in global temperatures.

And our climate models did not forecast it, even though man-made carbon dioxide, the gas thought to be responsible for warming our planet, has continued to rise.

So what on Earth is going on?...

MEIRA į vef BBC...

Įgśst H Bjarnason, 10.10.2009 kl. 14:52

7 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Föstudaginn 9. október, ekki 9. september

Įgśst H Bjarnason, 10.10.2009 kl. 14:54

8 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Jį, fróšleg grein, sem reyndar kemur inn į fleiri hlišar en žś nefnir Įgśst. Einnig er sagt žarna frį žvķ aš vķsindamenn frį MetOffice bendi mešal annars į nįttśrulegar sveiflur žegar kemur aš žvķ aš śtskżra afhverju hitastig stķgur ekki jafnt og žétt įr frį įri; tilvitnun śr fréttinni, "The UK Met Office's Hadley Centre, responsible for future climate predictions, says it incorporates solar variation and ocean cycles into its climate models, and that they are nothing new".

Žaš er vitaš mįl aš 1998 og einnig 2005 samkvęmt sumum gögnum eru talin heitustu įr frį žvķ męlingar hófust, en žaš er žó ekki svo aš viš getum bara mišaš viš hęsta gildi og dregiš įlyktanir śt frį žvķ aš hitastig sé aš lękka, žaš žarf aš skoša trendiš. Mig langar aš benda į įgęta grein af Loftslag.is, žar sem komiš er inn į žessa mżtu um aš hitastig sé aš lękka, sjį hér.

Annaš fróšlegt sem ég tók eftir ķ textanum śr fréttinni var eftirfarandi: "To confuse the issue even further, last month Mojib Latif, a member of the IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) says that we may indeed be in a period of cooling worldwide temperatures that could last another 10-20 years." Žaš er įgętt myndband į Loftslag.is, žar sem komiš er inn į akkśrat žessi orš og tślkun sumra į žeim Mojib Latif, sjį hér.

Sveinn Atli Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 15:26

9 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Hvernig lķtur grafiš śt sem žś sżnir svatli frį 1930-2008?

Gunnar Th. Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 15:47

10 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Gjöršu svo vel Gunnar, hér er eitt sem kemur inn į tķmabiliš frį 1900-2005, įsamt śtskżringum į grafinu, hér:

 http://arctic.atmos.uiuc.edu/cryosphere/IMAGES/seasonal.extent.updated.jpg

Sveinn Atli Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 16:02

11 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Žetta er ekki eins slįandi trend

Gunnar Th. Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 17:05

12 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Ekki gera of lķtiš śr žessu Gunnar, žaš sést žó nokkuš vel į žessu grafi aš framan af öldinni er žokkalegt jafnvęgi, žó aš sjįlfsögšu komi nįttśrulegar sveiflur inn. Eftir um žaš bil mišja öldina fer žó heldur aš halla undan fęti. Ef žś skošar t.d. sumarlįgmarkiš, žį hefur žaš samkvęmt žessu grafi hér aš ofan (ath. 10) fariš śr u.ž.b. 11 miljónum ferkķlómetra framan af öldinni, nišur ķ tęplega 8 miljón ferkķlómetra, sem er um 27% minni śtbreišsla, į ekki lengri tķma. Fyrir utan aš žaš vantar įrin 2007, 2008 og 2009 į žetta graf, sem eru žau įr sem śtbreišsla hafķss var minnst. Svo ekki sé minnst į aš ķsinn er almennt talinn vera aš žynnast frį žvķ įšur var, sjį t.d. hér og hér.

Sveinn Atli Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 17:46

13 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

É hélt einmitt aš śtbreišsla hafķis hefši aukist 2007-9

Gunnar Th. Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 18:16

14 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Gunnar skošašu athugasemd 1. Žį séršu trendiš

Sveinn Atli Gunnarsson, 10.10.2009 kl. 18:27

15 identicon

Fróšlegt aš fylgjast meš skošanaskiptum hérna. Sérstaklega athyglisvert aš greina ummęli, kannski 2-3 ašila, sem viršast vera miklir įhugamenn um aš heimsendaspį. Žetta eru nįttśrulega kjįnar en žeir  um žaš

  Sérstaklega tekur mašur eftir aš ef žaš hentar žeim, žį nota žeir stutt tķmabil, og sķšan löng tķmabil, žegar "žaš į viš"!?

  Žegar t.d. spįr sem žeir trśa į bregšast, žį byrja žeir upp į nżtt, og segja aš žetta sé allt ešlilegt vegna nįttśrulegra sveiflna.......

   Eina trendiš sem hęgt er aš sjį hjį žeim, aš ef žaš hlżnar žį er žaš af manna völdm, og ef žaš kólnar žį eru žaš nįttśrulegar sveiflur!!!!!!!!!!!!!!!!

      ......Hvaš er ķ gangi......persónulega į ég aldrei eftir aš taka umhverfissina eins og žeir birtast hér alvarlega. Hinir sem rugla ekki, žį mun ég hlusta žį, svona veršur žaš aš vera žvķ ég ber allt of mikla viršingu fyrir umhverfinu til aš hlusta ekki į vitle........

Jóhannes (IP-tala skrįš) 11.10.2009 kl. 02:58

16 Smįmynd: Vilhjįlmur Eyžórsson

Eitt af žvķ fjölmarga, sem ég į erfitt meš aš skilja ķ öllu žessu er žetta: Hvaš er vandamįliš? Hvaš gerir žaš til ef žessi endurhlżnun og uppsveifla ķ hitastigi er eitthvaš allt annaš en allar hinar upp- og nišursveiflurnar undanfarnar aldir og įržśsundir (sem ekkert bendir žó til)?  Hvaš gerir žaš til ef hitastig fer aftur aš lķkjast žvķ sem var fyrir sķšustu "litlu ķsöld", t.d. į tķmum vķkinga, eša jafnvel enn hlżrra, svo sem var į tķmum Grikkja og Rómverja, žegar nśverandi sandöldur Noršur- Afrķku voru enn kornforšabśr Rómaveldis og vķnrękt var enn stunduš viš Hadrķanusarmśrinn į landamęrum Skotlands jafnframt žvķ aš ķslenskir jöklar voru margir ašeins snjóskaflar. Ég sé ekki aš žaš vęri neitt stórt vandamįl aš hiti hękkaši, jafnvel samkvęmt allra "svörtustu" spįm um allt aš fjórar grįšur, žannig aš viš nęšum aftur žvķ hitastigi sem rķkti į hinu Atlantķska skeiši bórealska tķmans, skömmu įšur en fyrstu pżramķdar Forn- Egypta fóru aš rķsa. Ég hef aldrei getaš skiliš af hverju heimsendaspįmenn fara ekki aftur ķ söguna ķ staš žess aš einblķna į tölvulķkön.

Ef žetta gerist mun uppgufun aš sjįlfsögšu aftur stóraukast śr höfunum og gufuhvolfiš sem heild veršur aftur miklu rakara, žannig aš śrkoma veršur aftur meiri og eyšimerkur, sem hafa veriš aš skręlna hvarvetna ķ 6-7 žśsund įr munu aftur gróa upp. Yfirborš sjįvar mun vafalust hękka um fįeina sentimetra en meginjöklar į Gręnlandi og Sušurskautslandinu brįšnušu ekki į bóreölskum tķma og munu žvķ aš sjįlfsögšu heldur ekki brįšna ef žessi uppsveifla er eitthvaš annaš en allar hinar og heldur įfram. 

Ég er hér aš tala um sögulegar stašreyndir. Ég treysti žeim betur en śtreikningum heimsendaspįmanna śr tölvulķkönum. 

Vilhjįlmur Eyžórsson, 11.10.2009 kl. 04:41

17 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Žessi pistill įtti nś aš snśast um grķšarmiklar siglingar og vöruflutninga Rśssa į Noršaustur siglingaleišinni, sem aš miklu leyti voru įšur en meint hnatthlżnun byrjaši.

Ķ ljósi žessa hlżtur fréttin sem birtist vķša um heim fyrrihluta septembermįnašar aš vera nokkur undarleg. Žessi frétt frį Reuters birtist vķša um heim og einnig ķ Morgunblašinu:

-

//
"Erlent | mbl.is | 12.9.2009 | 09:48

Söguleg ferš um Noršausturleiš

 Rśssneska rannsóknaksipiš  Akademķk Fjodorov į siglingu um ķshafiš.

 Rśssneska rannsóknaksipiš Akademķk Fjodorov į siglingu um ķshafiš. Reuter

Tvö 12.700 tonna, žżsk flutningaskip, Beluga Fraternity og Beluga Foresight, hafa nś lokiš sögulegri ferš um hina svonefndu Noršausturleiš en žį er siglt noršan viš Rśssland. Yfirleitt er hśn ófęr vegna ķss en mögulegt aš nota hana nśna aš sumarlagi.

Skipin, sem bęši eru sérstaklega byggš til aš žola ķs, sigldu frį Evrópu meš farm til bęjarins Jambśrg ķ noršanveršri Sķberķu og fóru tveir rśssneskir ķsbrjótar į undan. Skipin komu ķ höfn sl. mįnudag. Hękkandi hitastig hefur brętt mikiš af ķsnum į leišinni undanfarin įr en hśn er žó enn varasöm vegna stakra ķsjaka.

 Ef siglt er noršan viš Rśssland til aš koma vörum til Japans og annarra Austur-Asķulandi er leišin um 5000 km styttri en leišin um Sśesskurš og Indlandshaf. Śtgeršin segist spara um 300 žśsund dollara į skip meš žvķ aš velja Noršvesturleišina. Rśssar taka įkvešiš gjald af skipunum og einnig žóknun fyrir ašstoš ķsbrjótanna.

 Enn er tališ nokkuš ķ land įšur en leišin verši almennt notuš. Fyrst var reynt aš sigla žessa leiš įriš 1553 en breski sęfarinn Sir Hugh Willoughby og menn hans fórust ķ feršinni".

 http://www.mbl.is/mm/frettir/erlent/2009/09/12/soguleg_ferd_um_nordausturleid/

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 07:41

18 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Žar sem menn hafa žegar fariš śt af sporinu og eru farnir aš ręša um loftslagsbreytingar, hvort sem žęr eru nś af völdum nįttśrunnar eša manna, žį ętla ég aš leyfa mér aš fjalla um stutta grein sem birtist 9. október į vefnum World Climate Report.

Grinarkorniš nefnist The ups and Downs og Methane og er hér.

Greinin fjallar um styrk metans ķ andrśmsloftinu, en metan į aš vera 25 sinnum įhrifameira gróšurhśsgas en koltvķsżringur, en er žó ķ miklu minna magni.

Žaš sem vekur athygli er aš metan hefur ekkert aukist ķ u.ž.b. įratug, jafnvel minnkaš sum įrin.

--- --- ---

"One of the indisputable facts in the field of global climate change is that the atmospheric build-up of methane (CH4) has been, over the past few decades, occurring much more slowly than all predictions as to its behavior (Figure 1). Since methane is a particularly potent greenhouse gas (thought to have about 25 times the warming power of CO2), emissions scenarios which fail to track methane will struggle to well-replicate the total climate forcing, likely erring on the high side—and feeding too much forcing into climate models leads to too much global warming coming out of them.

 

 Figure 1. Atmospheric methane concentrations, 1985-2008, with the IPCC methane projections overlaid (adapted from: Dlugokencky et al., 2009)

Figure 2 shows the year-over-year change in the methane concentration of the atmosphere, and indicates not only that the growth rate of methane has been declining, but also that on several occasions during the past decade or so, it has dropped to very near zero (or even below) indicating that no increase in the atmospheric methane concentration (or a even a slight decline) occurred from one year to the next.

 

 Figure 2. Year-to-year change in atmospheric methane concentrations, 1985-2008, (source: Dlugokencky et al., 2009)

This behavior is quite perplexing. And while we are not sure what processes are behind it, we do know one thing for certain—the slow growth of methane concentrations is an extremely cold bucket of water dumped on the overheated claims that global warming is leading to a thawing of the Arctic permafrost and the release of untold mega-quantities of methane (which, of course, will lead to more warming, more thawing, more methane, etc., and, of course, to runaway catastrophe)..."

...

...

Reference

Dlugokencky, E. J., et al., 2009. Observational constraints on recent increases in the atmospheric CH4 burden. Geophysical Research Letters, 36, L18803, doi:10.1029/2009GL039780".

MEIRA hér į sķšu  World Climate Report

Hvernig ętli standi į žessari undarlegu hegšun metans?

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 08:01

19 Smįmynd: Höskuldur Bśi Jónsson

Įgśst: Žaš sést eflaust best į žessum fréttum um siglingaleiširnar aš best er aš skoša įreišanlega fjölmišla - aš skoša mbl.is sem yfirleitt er bara léleg žżšing į fréttum utan śr heimi hefur gert žaš aš verkum aš žś gerir alltof mikiš śr žessum fréttum. Eins og Sveinn Atli bendir į žį segir ķ erlendum fréttum: "The passage became passable without ice breakers in 2005". Mér sżnist žvķ aš žar liggi hundurinn grafinn.

Hitt žykir mér undarlegra aš bęši žś og Gunnar skuluš hér ķ raun og veru halda žvķ fram aš žaš sé ekki aš hlżna (reyndar undir rós, meš žvķ aš halda žvķ fram aš hafķsinn sé ekki óvenjulega lķtill nś) - sérstaklega žegar žiš komiš sķšan meš yfirlżsingar bęši hér og annars stašar aš žaš sé augljóst aš žaš sé aš hlżna og aš žiš hafiš aldrei haldiš öšru fram

Hvaš segiši žiš eiginlega, er aš hlżna eša ekki ķ ykkar huga?

Höskuldur Bśi Jónsson, 11.10.2009 kl. 09:00

20 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Góšan dag Höskuldur Bśi.

Žś spyrš hvort aš ķ mķnum huga sé aš hlżna eša ekki.

Svariš er einfalt.

Undanfarin sjö įr sżna įreišanlegar męlingar, bęši hefšbundnar og frį gervihnöttum, aš ekkert hefur hlżnaš į žvķ tķmabili.

Vefur BBC sagši reyndar sķšastlišin ellefu įr. Žaš finnst mér žó umdeilanlegt.  http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8299079.stm

Žar til fyrir sjö įrum (eša ellefu skv. BBC) hlżnaši smįvegis ķ nokkra įratugi. Lķklega į nįttśran allnokkurn žįtt ķ žeirri hlżnun, alveg eins og oft įšur.

 

                                        (Mynd er héšan)

Spurningu svaraš meš hreinni samvisku

 ---

Varšandi siglingarnar: Ķ frétt Morgunblašsins 12. september s.l. stendur "Skipin, sem bęši eru sérstaklega byggš til aš žola ķs,...". Rśssnesku flutningaskipin sem hófu siglingar įriš 1934 voru aš sjįlfsögšu einnig sérstaklega styrkt. Voru sérstakir ķsbrjótar meš žeim ķ för? Kannski stundum, en ekki alltaf.  Vissulega eru skipin kölluš "icebreaking cargo ships".

Sjį hér į EU referendum: "SA-15 type multipurpose icebreaking cargo ship of the Norilsk class. Nineteen were built for the Soviet Union between 1982-1987 at Finnish shipyards Wärtsilä and Valmet".

Hvernig var žaš annars; var ekki rśssneskur ķsbrjótur meš ķ för skipanna frį Beluga-Fraternity skipafélaginu s.l. sumar?

Annars fór žżska skipiš Komet žessa leiš įriš 1940, žannig aš Beluga skipin voru ekki fyrstu žżsku skipin, hvaš žį "evrópsku".

Sjį ašra grein į EU Referendum A Triumph for Propaganda.

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 09:35

21 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Höskuldur: Hvaš segir žś um breytingar ķ styrk metans ķ andrśmsloftinu, sem kemur fram ķ athugasemd #18?  Hver er skżringin? 

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 09:41

22 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Jóhannes og Vilhjįlmur, žetta hefur ekkert meš trśarbrögš aš gera, heldur eru vķsindaleg rök meš žvķ aš hitastig sé aš hękka vegna hęrri styrks gróšurhśsalofttegunda, og žį sérstaklega koldķoxķšs. Persónulega tel ég ekki heimsenda vera ķ sjónmįli, en žegar viš meš vķsindalegum ašferšum erum farin aš sjį įkvešna leitni hitastigs og viš žekkjum fręšin į bakviš gróšurhśsaįhrifin žį finnst mér aš viš veršum aš taka įbyrgš į žvķ og endurskoša hvernig viš göngum um plįnetuna. Ég tel aš viš höfum alla burši til aš nį įrangri ķ žeim efnum, žó aš žaš žurfi aš kljįst viš įkvešna fordóma ķ žessum efnum.

Įgśst, žessi pistill hefši getaš oršiš mjög fróšlegur, žar sem efniš er skemmtilegt. En žį hefšir žś žurft aš sleppa žeim undirtóni ķ fęrslunni aš  ķsžekjan hljóti aš hafa veriš minni įšur, žar sem aš eins og žś sjįlfur segir er ekki ašalmįliš. Og ef žaš var ašalmįliš, žį hefširšu žurft aš fęra rök fyrir žvķ, sem žś geršir ekki...

Annars er žaš rétt hjį žér Beluga skipin fengu fylgd ķsbrjóts, einhverra hluta vegna, en mér skilst į žvķ sem ég hef skošaš aš žaš sé yfirleitt žannig aš skip žurfi aš hafa ķsbrjót meš ķ för og aš žess vegna sé žetta įkvešin įfangi aš geta silgt įn ašstošar ķsbrjóts.

Ķ sambandi viš metaniš, žį er örlķtill fróšleikur um žaš į heimasķšu NCDC, sjį hér. Lķftķmi žess ķ andrśmsloftinu er tiltöllulega stuttur, um 10-12 įr og samkvęmt NCDC, žį hefur styrkur žess ekki stigiš sķšan 1990.

Sveinn Atli Gunnarsson, 11.10.2009 kl. 10:33

23 Smįmynd: Höskuldur Bśi Jónsson

Įgśst:

Hlżnun: Ég er nżbśinn aš klįra langa fęrslu žar sem ég fer ķ saumana į žvķ hvort jöršin sé aš hlżna, žś getur skošaš hana hér: Blogg: Er jöršin aš hlżna? og endilega komdu meš athugasemd ef žś sérš eitthvaš athugavert žarna.

Siglingar: Mér finnst saga siglinga um noršurskautiš įhugavert efni, en ég hef ekki kynnt mér žaš nęgilega vel - hitt er žó ljóst aš ķsinn hefur veriš ķ einstöku lįgmarki sķšastlišin žrjś įr og śtlit fyrir aš žaš haldi įfram, sjį hér: Frétt: Sumarbrįšnun hafķss į Noršurskautinu sjį einnig žessa athyglisveršu mynd sem Sveinn bendir į hér fyrir ofan.

Metan: Ég held aš žaš komi ekkert nżtt fram ķ žessari bloggfęrslu sem žś vķsar ķ - sżnist allavega myndirnar vera svipašar og śr IPCC skżrslunum 2007 (nema hvaš žessi gögn nį lengra). Hlutverk žessarar fęrslu er žvķ fyrst og fremst aš sżna fram į aš IPCC hafi ofįętlaš aukningu metans ķ skżrslunni įriš 2001, getur vel veriš aš žaš sé rétt - hef ekki skošaš žį skżrslu ķ smįatrišum. Hitt er žó annaš aš žaš er góšs viti ef metan er ekki aš aukast grķšarlega - žvķ sś gróšurhśsalofttegund er mjög įhrifarķk.

Höskuldur Bśi Jónsson, 11.10.2009 kl. 10:36

24 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Tilvitnun ķ Wikipedia greinina sem žś bendir į ķ athugasemd 20 Įgśst:

With assistance from Soviet icebreaker Lenin, she passed through the several Arctic Ocean passages in August. She later also received help from Joseph Stalin. In early September, the Komet crossed the Bering Straits into the Pacific Ocean.

Ég get ekki betur séš an aš skipiš hafi fengiš ašstoš 2 ķsbrjóta, og svo kostaši feršin einhver bżsn vegna žess m.a. aš žaš žurfti aš borga fyrir ašstoš ķsbrjótanna.

Sveinn Atli Gunnarsson, 11.10.2009 kl. 10:43

25 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Svatli. Žś skrifar:

"Įgśst, žessi pistill hefši getaš oršiš mjög fróšlegur, žar sem efniš er skemmtilegt. En žį hefšir žś žurft aš sleppa žeim undirtóni ķ fęrslunni aš  ķsžekjan hljóti aš hafa veriš minni įšur, žar sem aš eins og žś sjįlfur segir er ekki ašalmįliš. Og ef žaš var ašalmįliš, žį hefširšu žurft aš fęra rök fyrir žvķ, sem žś geršir ekki..."

Nś verš ég aš višurkenna aš ég kem af fjöllum varšandi žennan "undirtón". Einhvernvegin hélt ég aš ég hefši einmitt veriš aš meina aš ķžekjan hljóti aš hafa veriš meiri įšur, minnstist meira segja tvisvar į "hafķsįrin" svoköllušu.

Žś veršur aš fyrirgefa, en nś skil ég žig ekki...

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 11:36

26 identicon

Sęll Gśsti.

Hér er skżrsla starfshóps utanrķkisrįšuneytisins um Noršausturleišina.

http://www.utanrikisraduneyti.is/media/Utgafa/vef_skyrsla.pdf

Kvešja

Gušmundur Bjarnason (IP-tala skrįš) 11.10.2009 kl. 11:53

27 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Žaš sem žiš eruš bįšir į lķnunni og veriš er aš fjalla óbeint um hafiš...

Hvaš finnst ykkur félögum (og öšrum sem lesa žessar lķnur) um žessar myndir sem sżna breytingar į sjįvarborši:

Myndirnar eru héšan og žar mį sjį žęr ķ fullri stęrš.

Hver er žróunin undanfarin įratug eša svo?  Efri myndin sżnir "Global sea level" og nešri myndin "Annual change of global sea level".  Hvaš segja žessar myndir okkur?

 

 Global sea level since late 1992 according to the Colorado Center for Astrodynamics Research at University of Colorado at Boulder. The data have been prepared by Dr. R. Steven Nerem (nerem@colorado.edu) and Dr. Eric W. Leuliette (leuliett@colorado.edu), and are described by Leuliette et al. (2004). The thick line is the simple running 37 observation average, nearly corresponding to a running 3 yr average. The data shown above include the seasonal signal, and have been prepared using the inverted barometer technique (Inverted Barometer = -9.948 * (1013.3 - global average pressure). The inverted barometer does not have much apparent effect on the global mean sea level because the ocean as a whole is not compressible. Data from the TOPEX/Poseidon mission have been used before 2002, and data from the Jason-1 mission (satellite launched December 2001) after 2002. Time is shown along the x-axis as fractions of calendar years. Last diagram update: 25 September 2009.

 

 Annual change of global sea level since late 1992 according to the Colorado Center for Astrodynamics Research at University of Colorado at Boulder. The data have been prepared by Dr. R. Steven Nerem (nerem@colorado.edu) and Dr. Eric W. Leuliette (leuliett@colorado.edu), and are described by Leuliette et al. (2004). The annual global sea level change is calculated as the difference between the average global sea level the last 12 months and the previous 12 months. The thick line represents the simple running 3 year average. The data shown above include the seasonal signal, and have been prepared using the inverted barometer technique (Inverted Barometer = -9.948 * (1013.3 - global average pressure). The inverted barometer does not have much apparent effect on the global mean sea level because the ocean as a whole is not compressible. Data from the TOPEX/Poseidon mission have been used before 2002, and data from the Jason-1 mission (satellite launched December 2001) after 2002. Time is shown along the x-axis as fractions of calendar years. Last diagram update: 25 September 2009.

Hvaš finnst ykkur um žessa fullyršingu:

"Are there any signs that sea level rise is speeding up? Hardly", sem er aš finan į žessari vefsķšu World Climate Report.

Jęja, žetta var smį śtśrdśr, en pistillinn fjallaši jś um siglingar į hafinu

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 11:55

28 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Įgśst, žetta er reyndar undirtónn sem ég įskynja ķ gegnum skrif žķn ķ žessum pistli, žó žś segir žaš aldrei berum oršum. T.d. vitnar žś ķ eigin grein "Hafķsinn ķ įr 23% meiri en įriš 2007" hér og kemur ekkert innį žį breytingu sem oršin er frį žvķ sem įšur var, ž.e. aš notkun ķsbrjóta var naušsynleg til aš fara žessa leiš. En ef žér finnst žetta oftślkaš hjį mér, žį veršuršu aš afsaka žaš, en žaš er einnig hęgt aš lesa ķ žaš sem ekki er sagt og ekki er svaraš.

En segšu mér hvaš veldur žvķ aš ķsžekjan er aš minnka svo mikiš sem oršiš er, sérstaklega eftir aldamót, svo mikiš aš žaš er aš opnast fyrir žann möguleika aš fara leišina įn ašstošar ķsbrjóta? Žaš er breyting sem vęri gott umfjöllunarefni ķ kjölfar žessa pistils...

Sveinn Atli Gunnarsson, 11.10.2009 kl. 11:57

29 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Takk fyrir įbendinguna um skżrslu Utanrķkisrįšuneytisins um Noršausturleišina Gušmundur. Žetta er örugglega mjög fróšleg lesning.  http://www.utanrikisraduneyti.is/media/Utgafa/vef_skyrsla.pdf

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 11:59

30 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Takk fyrir Svatli. Ég višurkenni fśslega aš ég er alveg mįt varšandi sķšustu spurningu žķna. Ef ég vissi svariš svo óyggjandi vęri, žį fengi ég sjįlfsagt Nóbelsveršlaunin, eša aš minnsta kosti nęstum 

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 12:03

31 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Hvaša frétt skyldi ķ augnablikinu vera sś mest lesna į vef BBC?

Most Popular Now

Traffic to this site is currently 41% above normal

Svariš er:

"What happened to global warming?"

http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8299079.stm

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 12:24

32 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Ef žaš er einhver sérstakur "undirtónn" ķ skrifum Įgśsts, žį er hann sį aš hann spyr gagnrżnna spurninga. Žaš hefur hingaš til ekki žótt verra ķ vķsindum.... nema ef vera skyldi einhverntķma ķ fyrndinni žegar menn voru aflķfašir eša fordęmdir af kirkjunni fyrir slķkt.

En hvaš meš "undirtóninn" į Loftslag.is? Žaš žarf nś ekkert sérstakt tóneyra til aš greina hann

Gunnar Th. Gunnarsson, 11.10.2009 kl. 12:25

33 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Žaš er mjög gott aš žessi frétt af BBC er mikiš lesin Įgśst, enda įhugaverš grein sé hśn lesin ķ gegn

Varšandi undirtónin hjį okkur į Loftslag.is, žį erum viš ekkert aš fara ķ grafgötur meš žaš aš viš erum aš ręša mįlin į vķsindalegum grunni, s.s. hvaš hafa vķsindin aš segja um loftslagsbreytingar, žannig aš žaš er gott aš žaš žarf "ekkert sérstakt tóneyra" til aš greina hann  

Sveinn Atli Gunnarsson, 11.10.2009 kl. 12:45

34 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Jęja, ašeins jaršbundnara į vef BBC:

 

"Iceland looks to serve the world

 

By Simon Hancock 
BBC Click

Since the financial crisis, Iceland has been forced to retreat back from high octane bubble living to nature.

Fortunately, there is a lot of that nature to retreat to.

It is a breathtaking world of volcanoes, endless prairies and ethereal winter landscapes.

Not, you might think, the most obvious place to stick millions of the world's computer servers which are, for all their uses, rather less attractive.

But the country now wants exactly that - to become home to the world's computing power.

Behind all the large internet companies lurk massive and ever growing data centres chock full of servers churning away.

Google for instance is thought to have around a million of the things, but even less IT intensive operations, banks for example, need hundreds of thousands of servers to store all their data....."

Meira...

 

Įgśst H Bjarnason, 11.10.2009 kl. 13:09

35 Smįmynd: Įsdķs Siguršardóttir

Žaš er svo magnaš aš alltaf žegar ég horfi til stjarnanna į kvöldin žį er mér hugsaš til žķn, takk enn og aftur fyrir skemmtilegt blogg, ég kommenta nś ekki alltaf enda ekki klįr į žessu sviši en hef gaman af fręšuslunni. Kvešja

Įsdķs Siguršardóttir, 11.10.2009 kl. 15:28

36 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Sįuš žiš innslagiš um Gręnlandsjökul ķ Fréttaaukanum ķ Sjónvarpinu ķ kvöld?

Ótrślega vitlaust og rakalaust bull!

Gunnar Th. Gunnarsson, 11.10.2009 kl. 21:00

37 identicon

Svatli,

   Žś veršur aš afsaka, en mér finnst žś og t.d. Höski Bśi,  og einhver einn annar ,sem linkar stundum inn į loftslag.is, vera ótrślega óvķsindalegir. Žó aš žś fjallir um vķsindaleg mįlefni tengdum loftslagi, žżšir žaš ekki aš žś tślkir gögnin rétt, og įn fordóma. 

     Eftir žvķ sem fleiri fordęma žig, žżšir žaš ekki aš fleiri og fleiri séu meš fordóma gagnvart žķnum mįlstaš, heldur einfaldlega aš žś ert į hįlum ķs, og engin skynsemi ķ žvķ sem žś segir. 

              ......yfirlęti og vķsindi hafa aldrei veriš góšur kokteill, ekki eyšileggja vķsindin strįkar viš žurfum į žeim aš halda!

Jóhannes (IP-tala skrįš) 12.10.2009 kl. 00:34

38 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Gunnar. Ég horfši į fréttaaukann ķ Sjónvarpinu.

Žar kom fram aš ekki vęri ólķklegt aš sjįvarborš hękkaši um svo sem einn metra į žessari öld. Žaš jafngildir aš jafnaši 10mm į įri. Žaš kom lķka fram aš nś vęri brįšnunin töluverš.

Žessi nśverandi brįšnun ętti aš skila sér strax sem hękkun sjįvarboršs. Ekki getur vatniš fališ sig neins stašar.  Nś er žaš svo aš vel er fylgst meš sjįvarstöšu, bęši meš allmörgum landföstum męlibaujum og frį gervihnöttum (Topex/Poseidon & Jason). Skošum nś aftur ferlana ķ athugasemd #27.  Efri myndin sżnir "Global sea level" og nešri myndin "Annual change of global sea level".  Žaš ętti aš sjįst vel į nešri myndinni hvaš er aš gerast nś varšandi breytingu į sjįvarstöšu, en žaš žarf miklu betri sjįendur en mig til aš greina nokkra aukningu į hękkun sjįvarboršs. Mér sżnist jafnvel eitthvaš annaš vera į feršinni.

Hvers vegna treysta menn betur einhverjum tölvulķkönum en beinum męlingum?

Įgśst H Bjarnason, 12.10.2009 kl. 06:45

39 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

 Mér sżnist lķka aš 7 metra hękkunin sem talaš er um ķ innslaginu sé žarna lifandi sprottin fram śr hinni arfavitlausu mynd Al Gore. Stašhęfing sem ekki stenst og var leišrétt um sķšir žó ekki hefši žaš fariš hįtt.

Gunnar Th. Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 07:13

40 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Ég sem hélt aš rętt hefši veriš um 1 metra en ekki 7 metra ķ fréttaaukanum.  Nś eru 7 metrar į öld sama og sjö sentķmetrar eša 70 mm į  įri.  Mér sżnist mešalhękkun undanfarinna įra (frį um 2003) vera žvķ sem nęst 2 mm į įri skv. nešri ferlinum ķ athugasemd #27 hér fyrir ofan.

Eru einhverjir sem sjį annaš?

Žaš er mikill munur į 2mm į įri og 10 mm į įri, hvaš žį 70 mm į įri.

Sé jökullinn virkilega aš brįšna svona hratt, hvaš veršur žį um allt vatniš?

Getur veriš aš vatniš sé aš safnast saman ķ sżndarveröld tölvulķkananna sem takkastjórarnir hafa smķšaš og eru aš leika sér aš? . Vonandi er žaš vel geymt žar svo žaš leki ekki śt.

Įn gamans, hvers vegna lesa menn ekki af žeim męlum sem til eru og sżna raunverulegar breytingar į sjįvarstöšu įšur en žeir opna munninn til aš bulla? 

Įgśst H Bjarnason, 12.10.2009 kl. 07:53

41 Smįmynd: Höskuldur Bśi Jónsson

Žessir sjö metrar į įri eru einfaldlega śtreikningar į žvķ sem myndi gerast ef allur jökullinn myndi brįšna (žaš er enginn aš halda žvķ fram aš žaš gerist į nęstu 100 įrum).

Ef žiš hafiš fylgst meš žęttinum žį hefšuš žiš įtt aš heyra aš vķsindamenn telja aš į nęstu öld žį hękki sjįvarstaša um 0,5-1,3 m.  0,4 m žykir nęgilega mikiš til aš hrekja um 7-10 milljónir manna į flótta viš Bengal-flóa.

Frį 1997-2007 var sjįvarstöšuhękkun um 3,4 mm į įri - įratugina žar į undan sirka 1,7 mm į įri.

Höskuldur Bśi Jónsson, 12.10.2009 kl. 08:16

42 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

(Ég varš aš framlengja athugasemdatķmann sem var vķst lišinn :-)

Höski Bśi. Nś erum viš aš skoša hękkun sjįvarboršs žessa stundina vegna žess aš vķsindamennirnir voru aš segja, ef ég skildi žį rétt, aš jökullinn vęri byrjašur aš brįšna hratt. Žess vegna er įhugavert aš skoša hękkun sjįvarboršs allra sķšustu įr. Vatniš frį jöklinum hlżtur aš skila sér strax til sjįvar.


Hve mikil er žvķ įrleg hękkun aš mešaltali frį žvķ um 2003? Viš getum notaš upplżsingar frį University of Colorado at Boulder http://sealevel.colorado.edu/

(žar kemur fram mešalhękkun 3,2mm +/- 0,4mm frį 1993-2009)

  • Click here to download the entire data series since 1992.

  • Click here to read about details of calibration.

Įgśst H Bjarnason, 12.10.2009 kl. 08:43

43 Smįmynd: Höskuldur Bśi Jónsson

Er ekki töluveršur munur į žessum 3,2 mm į įri undanfariš og 1,7 mm į įri frį įratugunum žar į undan (sirka 1900-1997)? Gott ef žetta er ekki lķtilshįttar aukning (reyndar er žaš aš mestu vegna varmažennslu en hvaš um žaš )

Žś heldur žessu kannski opnu fram į žrišjudagskvöld - hef ekki tķma til aš kķkja į žetta fyrr en žį. 

Höskuldur Bśi Jónsson, 12.10.2009 kl. 09:11

44 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Žaš er rétt hjį Höska, žetta mišašist viš ef allur jökullinn brįšnaši. Brįšnaši allur Gręnlandsjökull žegar vešurfar var hlżrra en svartsżnustu (bjartsżnustu ) spįr gera rįš fyrir um žróun nęstu alda og žarf ekki eitthvaš annaš en gróšurhśsaįhrif af mannavöldum til ef svo yrši?

Auk žess hef ég efasemdir um aš hękkunin yrši 7m, žó allur jökullinn fęri. Er ekki rśmmįl ķssins 9x meiri en vatns?

Gunnar Th. Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 09:17

45 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Hefur žś einhverjar forsendur fyrir žvķ aš efast um stęrš og ķsmagn Gręnlandsjökuls Gunnar? Undarlegt aš slį einhverju svona fram įn žess aš koma meš ķ žaš minnsta tilvitnun ķ einhverjar rannsóknir eša efni til aš styšja fullyršinguna...

En žaš er rétt sem m.a. Höski segir, Gręnlandsjökull er ekki aš fara aš brįšna allur ķ nįinni framtķš, en žaš er nś samt įhyggjuefni ef brįšnunin er meiri en rįš var fyrir gert ķ spįm.

Sveinn Atli Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 10:08

46 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Hvaša fullyršingu ertu aš tala um, Svatli?

Gunnar Th. Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 10:14

47 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Hvaš sem öšru lķšur, žį finnst mér endilega aš žessi töluverša eša mikla brįšnun Gręnlandsjökuls, sem į aš vera hafin, hljóti aš eiga sjįst sem hrašari hękkun sjįvarboršs. Žau merki eiga aš hafa sést nś žegar, ef jökullinn er virkilega farinn aš brįšna hrašar, žvķ leysingarvatniš getur ekki fališ sig neins stašar. Hvaš finnst ykkur?

Til višbótar žeim 3,2 mm į įri sem sjįvarborš hefur męlst hafa hękkaš žar til fyrir fįeinum įrum, ętti aš hafa bęst viš vatniš frį Gręnlandsjökli, žannig aš nś ętti sjįvarborš aš hękka hrašar en 3,2 mm į įri.

Er žaš ekki?  Hver er įrleg hękkun undanfarin fįein įr?    Meiri eša minni?     Mér sżnist 2 mm į įri.    Er mér aš missżnast?  Hver er skżringin?



(Ķsinn skreppur saman um žvķ sem nęst 9% viš žaš aš brįšna, en žaš er ekki nóg til aš vatniš geti fariš ķ felur einhvers stašar).

Įgśst H Bjarnason, 12.10.2009 kl. 10:30

48 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Ég į viš žessi orš žķn Gunnar:

"Auk žess hef ég efasemdir um aš hękkunin yrši 7m, žó allur jökullinn fęri."

Žarna slęršu fram "fullyršingu", eša sįir efasemdum um alla žį vķsindamenn sem hafa gert śtreikninga, um ķsmagn Gręnlandsjökuls. Persónulega finnst mér aš svona oršum žurfi aš fylgja einhver einhver smįvęgileg rök eša gögn.

Sveinn Atli Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 10:59

49 Smįmynd: Emil Hannes Valgeirsson

Ef brįšnun frį Gręnlandsjökli hefur ekki skilaš sér ķ hękkun sjįvarboršs getur žaš žżtt aš jökullinn hafi bętt viš sig į móti, vegna aukinnar śrkomu. En žaš sem gerist į Sušurskautslandinu held ég žó aš sé afdrifarķkara fyrir sjįvarboršiš enda er žar allt miklu stęrra ķ snišum en į Gręnlandi. Žar hefur kannski ekki veriš sama hlżnunin og į Gręnlandi nema į vissum svęšum.

Emil Hannes Valgeirsson, 12.10.2009 kl. 12:34

50 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Hér eru nokkur orš um jafnvęgi eša ójafnvęgi Gręnlandsjökuls af Wikipedia, sjį nįnar hér:

"Several factors determine the net rate of growth or decline. These are

  1. accumulation of snow in the central parts
  2. melting of ice along the sheet's margins (runoff) and bottom,
  3. iceberg calving into the sea from outlet glaciers also along the sheet's edges

IPCC[2] estimates in their third assessment report the accumulation to 520 ± 26 Gigatonnes of ice per year, runoff and bottom melting to 297±32 Gt/yr and 32±3 Gt/yr, respectively, and iceberg production to 235±33 Gt/yr. On balance, the IPCC estimates -44 ± 53 Gt/yr, which means that the ice sheet may currently be melting. The most recent research using data from 1996 to 2005 shows that the ice sheet is thinning even faster than supposed by IPCC. According to the study, in 1996 Greenland was losing about 96 km³ per year in mass from its ice sheet. In 2005, this had increased to about 220 km³ a year due to rapid thinning near its coasts,[24] while in 2006 it was estimated at 239 km³ per year [24]. At this rate of ice loss the Greenland ice sheet would melt in 11,900 years.[2] It was estimated that in the year 2007 Greenland ice sheet melting was higher than ever, 592 km3. Also snowfall was unusually low, which lead to unprecedented negative -65 km3 Surface Mass Balance.[25] If iceberg calving has happened as an average, Greenland lost 294 Gt of its mass during 2007 (one km3 of ice weights about 0.9 Gt)."

Ég feitletraši żmislegt sem mér fannst athyglisvert žarna. Žetta er aš sjįlfsögšu ekki beint ķ grunnheimildirnar, en allavega er žetta įgętis grunnur ķ žessa umręšu.

Sveinn Atli Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 13:34

51 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Žaš er einmitt mįliš Svatli, žetta er ekki fullyršing heldur efasemd.

Gunnar Th. Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 14:00

52 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Gunnar: Žannig aš žś heldur s.s. aš žetta sé rangt reiknaš hjį sérfręšingum žeim sem hafa reiknaš žetta śt meš hjįlp gervihnatta og bestu fįanlegu tękjum. Žegar öllu er velt upp, žį er žetta bara žķn "skošun" sem ekki er byggš į neinu sérstöku öšru en "af žvķ bara". Jęja...žį veit mašur žaš.

Sveinn Atli Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 14:08

53 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Prófum aš reikna:

Yfirborš sjįvar er ~ 360.000.000 ferkķlómetrar.

Ef įrleg brįšnun er ķssins į Gręnlandsjökli er 360 rśmkķlómetrar. (Góš afrśnnuš tala fyrir fyrstu lauslegu śtreikningana. Ķviš lęgri en 592 km3 sem minnst er į Wikipedia fyrir įriš 2007).

360km3  /  360.000.000km2  =  1/1.000.000 = 1 millimetri.

Sjįvarborš ętti aš hękka žvķ sem nęst um 1mm meira en venjulega vegna brįšnunar Gręnlandsjökuls. Žetta er til višbótar viš hękkun sjįvar vegna t.d. hitaženslu.  Žetta var einfaldaši śtreikningurinn.

-

Reiknum nś nįkvęmar:

Skv. Wikipedia ętti aukning brįšnunar frį 1996 (96km3) til 2007 (592km3) aš vera 592-96=496km2

Reiknum nįkvęmar en įšan: 496km3/360.000.000 = 1,4 mm

Įrleg hękkun sjįvar ętti žvķ aš vera um žaš bil 1,4mm meiri įriš 2007 en įriš 1996.

Passar žaš?   Ég held ekki.



Sjį nešri ferilinn ķ athugasemd #27, eša enn betra, stęrri myndir hér:

Annual change of global sea level, frį University of Colorado at Boulder. 

http://www.climate4you.com/SeaTemperatures.htm#Global%20sea%20level

Hér viršist hafa hęgt į hękkun sjįvar į žessu 10 įra tķmabili. Ekki öfugt, er žaš ekki?

 Hummm...

Įgśst H Bjarnason, 12.10.2009 kl. 14:09

54 Smįmynd: Sveinn Atli Gunnarsson

Hérundir er tengill, žar sem lesa mį ķ stuttu mįli žaš sem NASA segir um hękkun sjįvarboršs, samkvęmt žeim er žaš 3,33 mm į įri nśna, frį 1993. En žaš eru 33 cm į 100 įrum. Getur ekki veriš aš einhver hluti af žessari hękkun sé vegna brįšnunar jökla?

Sjį sķšu NASA

Sveinn Atli Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 14:30

55 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Ekki gleyma Įgśst, aš meš hękkandi sjįvarborši eykst flatarmįliš

Gunnar Th. Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 15:45

56 Smįmynd: Vilhjįlmur Eyžórsson

Eins og ég benti į ķ fyrri fęrslu brįšnaši Gręnlandsjökull ekki fremur en Sušurskautslandiš, į bóreölskum tķma fyrir ca. 11.500 til ca 6000 įrum žegar hitastig var jafn hįtt eša hęrra en allra "svörtustu" spįr sem koma śr tölvulķkönum heimsendaspįmanna, 4-5 stigum hęrra en nś. Hvers vegna brįšnaši hann ekki?  Jś, snęlinan fęršist vissulega ofar og eitthvaš kvarnašist śr meginjöklum į noršur og sušurhveli, žannig aš mešalyfirborš svįvar hękkaši eitthvaš. Žaš  gleymist hins vegar oft, aš į hįbungu Gręnlandsjökuls er mikiš frost įriš um kring, og hefur veriš alla tķš. Hvaš sušurskautiš varšar, žį er mešalhiti žar, jafnvel yfir allra heitasta įrstķmanb frost svo skiptir tugum stiga. Raunar telja menn aš į hlutum Sušurskautslandsins hafi hiti aldrei nįš frostmarki žannig aš ķs geti brįšnaš sķšan ķ lok tertķertķma fyrir allt aš žrem milljónum įra. Spurningin er žessi: Hvernig getur ķs, sem aldrei nęr frostmarki, brįšnaš?Skiptir nokkur mįli hvort hitinn er mķnus 40 gįšur eša mķnus 36 grįšur? Er ekki ķsinn ennžį frosinn? Spyr sį sem ekki veit.

Žś talar um aš yfirborš geti hękkaš viš hlżnum sjįvar. Heimshöfin žekja tęplega žrjį fjóršu af yfirborši jaršar og eru aš jafnaši žrķr til fjórir kķlómetrar aš dżpt. Vatnsmagniš er óskaplegt, nįnast yfirskilvitlegt. En hvernig getur hękkun lofthita um1-4 grįšur eins og talaš er um haft įhrif į allt žetta vatn žannig aš žaš bólgni śt og yfirboršiš hękki, jafvel į fįeinum įrum? Spyr aftur sį sem ekki veit. 

Vilhjįlmur Eyžórsson, 12.10.2009 kl. 17:33

57 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Dżpt sjįvarins skiptir reyndar engu mįli, heldur flatarmįliš og vatn tśtnar śt viš hita... hversu mikiš viš hverja grįšu veit ég ekki. Kannski einhver fróšari mér geti frętt okkur um žaš.

Gunnar Th. Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 18:13

58 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

En vęntanlega kęlir öll žessi ķsbrįšnun sjóinn eitthvaš

Gunnar Th. Gunnarsson, 12.10.2009 kl. 18:14

59 Smįmynd: Vilhjįlmur Eyžórsson

Žetta er alrangt hjį Gunnari. Vatn ženst dįlķtiš śt žegar žaš hlżnar, en til aš heimshöfin geti hękkaš eitthvaš žarf allt vatniš og ekki einungis yfirboršiš aš hlżna ķ gegn. Raunar er žetta lķtilfjörlegt smįatriši. Žaš er fyrri spurningin ķ fęrslu minni sem mestu mįli skiptir. Hvernig getur ķs, sem aldrei kemst nįlęgt frostmarki, brįšnaš?

Vilhjįlmur Eyžórsson, 12.10.2009 kl. 18:35

60 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Žetta sem Vilhjįlmur bendir į varšandi hitastig į Sušurskautslandinu er aušvitaš hįrrétt. Ķs brįšnar ekki nema hitastigiš sé komiš upp fyrir frostmark. 


Įgśst H Bjarnason, 12.10.2009 kl. 19:03

61 Smįmynd: Emil Hannes Valgeirsson

Jęja eruš žiš loksins komnir aš Sušurskautslandinu. Annars hefši ég haldiš aš ķs brįšni ašallega žegar hann hefur skrišiš nišur į lįglendi eša ķ sjó fram. Žvķ skiptir ekki öllu mįli žó aš žaš sé eilķft frost į hįjöklinum. Minnkandi jökulsporšar vegna hlżnunnar ęttu aš minnka mótstöšuna og auka žvķ hraša skrišjöklanna ķ įtt til sjįvar og žar meš brįšnun.

Svo mį hafa ķ huga aš jöklar geta bętt viš sig vegna aukinnar śrkomu og žannig aukiš viš sig jafnvel žótt žaš hlżni upp aš vissu marki.

Emil Hannes Valgeirsson, 12.10.2009 kl. 21:50

62 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

Varšandi brįšnun snęvar į Sušurskautslandinu:

 http://www.agu.org/pubs/crossref/2009/2009GL039186.shtml

An updated Antarctic melt record through 2009 and its linkages to high-latitude and tropical climate variability

An updated Antarctic melt record through 2009 and its linkages to high-latitude and tropical climate variability

Marco Tedesco

Earth and Atmospheric Sciences, City College of New York, New York, New York, USA

Andrew J. Monaghan

National Center for Atmospheric Research, Boulder, Colorado, USA

___

A 30-year minimum Antarctic snowmelt record occurred during austral summer 2008–2009 according to spaceborne microwave observations for 1980–2009. Strong positive phases of both the El-Nińo Southern Oscillation (ENSO) and the Southern Hemisphere Annular Mode (SAM) were recorded during the months leading up to and including the 2008–2009 melt season. The 30-year record confirms that significant negative correlations exist at regional and continental scales between austral summer melting and both the ENSO and SAM indices for October–January. In particular, the strongest negative melting anomalies (such as those in 2008 and 2009) are related to amplified large-scale atmospheric forcing when both the SAM and ENSO are in positive phases. Our results suggest that enhanced snowmelt is likely to occur if recent positive summer SAM trends subside in conjunction with the projected recovery of stratospheric ozone levels, with subsequent impacts on ice sheet mass balance and sea level trends.

___

Received 13 May 2009; accepted 12 August 2009; published 24 September 2009.

Citation: Tedesco, M., and A. J. Monaghan (2009), An updated Antarctic melt record through 2009 and its linkages to high-latitude and tropical climate variability, Geophys. Res. Lett., 36, L18502, doi:10.1029/2009GL039186.

 

Standardized values of the Antarctic snow melt index (October-January) from 1980-2009 (Tedesco and Monaghan, 2009)

Myndin sżnir brįšnun į snjó į Sušurskautslandinu.  Hvort fer brįšnun vaxandi eša minnkandi?

Įgśst H Bjarnason, 12.10.2009 kl. 22:36

63 Smįmynd: Vilhjįlmur Eyžórsson

Samkvęmt žessu fer ķsinn į Sušurskautlandinu nś vaxandi, sem žarf ekki aš koma į óvart. Ef hlżnar eitthvaš aftur (aldrei gleyma žessu litla orši, "aftur") mun uppgufun śr höfunum aš sjįlfsögšu aukast, en žaš skiptir ekki minna mįli aš hlżtt loft tekur til sķn margfalt meiri raka en kalt. Śrkoma mun žvķ aftur aukast og eyšimerkur, sem veriš hafa aš skręlna sķšan į bóreölskum tķma munu aftur gróa upp. En žótt hlżni smįvegis, mun žessi aukna śrkoma įfram falla sem snjókoma ķ nįgrenni heimskautanna. Jöklar munu žvķ žykkna og skrišjöklar herša į sér. 

Varšandi athugasemd Emils. Žaš sem hann segir į viš į Gręnlandi, žar sem loftslag er miklu, miklu hlżrra en viš Sušurskautslandiš. Viš strendur žess nęr hitinn óvķša frostmarki allt įriš. Į žessu er ein undandtekning, ž.e. Sušurskautsskaginn, sem gengur langt ķ noršur ķ įtt aš Sušur- Amerķku. Žaš er ķ rauninni eini hluti Sušurskautslandsins, žar sem ķs getur yfirleitt brįšnaš ķ einhverjum męli į sumrin. Allar fréttir um "brįšnun" į Sušurskautlandinu eiga viš um fįeina örsmįa skrišjökla nyrst į žessum skaga. Jöklar į sjįlfu Sušurskautlandinu eru hins vegar heldur aš vaxa, sbr ofangreint.

Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.10.2009 kl. 00:48

64 Smįmynd: Įgśst H Bjarnason

ScienceDaily: Your source for the latest research news  and science breakthroughs -- updated daily

 6. október 2009

Cosmic Ray Decreases Affect Atmospheric Aerosols And Clouds

ScienceDaily (Oct. 6, 2009) — Billions of tonnes of water droplets vanish from the atmosphere in events that reveal in detail how the Sun and the stars control our everyday clouds. Researchers of the National Space Institute in the Technical University of Denmark (DTU) have traced the consequences of eruptions on the Sun that screen the Earth from some of the cosmic rays -- the energetic particles raining down on our planet from exploded stars.

"The Sun makes fantastic natural experiments that allow us to test our ideas about its effects on the climate," says Prof. Henrik Svensmark, lead author of a report newly published in Geophysical Research Letters. When solar explosions interfere with the cosmic rays there is a temporary shortage of small aerosols, chemical specks in the air that normally grow until water vapour can condense on them, so seeding the liquid water droplets of low-level clouds. Because of the shortage, clouds over the ocean can lose as much as 7 per cent of their liquid water within seven or eight days of the cosmic-ray minimum.

"A link between the Sun, cosmic rays, aerosols, and liquid-water clouds appears to exist on a global scale," the report concludes. This research, to which Torsten Bondo and Jacob Svensmark contributed, validates 13 years of discoveries that point to a key role for cosmic rays in climate change. In particular, it connects observable variations in the world's cloudiness to laboratory experiments in Copenhagen showing how cosmic rays help to make the all-important aerosols.

Other investigators have reported difficulty in finding significant effects of the solar eruptions on clouds, and Henrik Svensmark understands their problem. "It's like trying to see tigers hidden in the jungle, because clouds change a lot from day to day whatever the cosmic rays are doing," he says. The first task for a successful hunt was to work out when "tigers" were most likely to show themselves, by identifying the most promising instances of sudden drops in the count of cosmic rays, called Forbush decreases. Previous research in Copenhagen predicted that the effects should be most notice-able in the lowest 3000 metres of the atmosphere. The team identified 26 Forbush decreases since 1987 that caused the biggest reductions in cosmic rays at low altitudes, and set about looking for the consequences.

Forgetting to sow the seeds

The first global impact of the shortage of cosmic rays is a subtle change in the colour of sunlight, as seen by ground stations of the aerosol robotic network AERONET. By analysing its records during and after the reductions in cosmic rays, the DTU team found that violet light from the Sun looked brighter than usual. A shortage of small aerosols, which normally scatter violet light as it passes through the air, was the most likely reason. The colour change was greatest about five days after the minimum counts of cosmic rays.

Why the delay? Henrik Svensmark and his team were not surprised by it, because the immediate ac-tion of cosmic rays, seen in laboratory experiments, creates micro-clusters of sulphuric acid and water molecules that are too small to affect the AERONET observations. Only when they have spent a few days growing in size should they begin to show up, or else be noticeable by their absence. The evidence from the aftermath of the Forbush decreases, as scrutinized by the Danish team, gives aerosol experts valuable information about the formation and fate of small aerosols in the Earth's atmosphere.

Although capable of affecting sunlight after five days, the growing aerosols would not yet be large enough to collect water droplets. The full impact on clouds only becomes evident two or three days later. It takes the form of a loss of low-altitude clouds, because of the earlier loss of small aerosols that would normally have grown into "cloud condensation nuclei" capable of seeding the clouds. "Then it's like noticing bare patches in a field, where a farmer forgot to sow the seeds," Svensmark explains. "Three independent sets of satellite observations all tell a similar story of clouds disappearing, about a week after the minimum of cosmic rays."

Huge effects on cloudiness

Averaging satellite data on the liquid-water content of clouds over the oceans, for the five strongest Forbush decreases from 2001 to 2005, the DTU team found a 7 per cent decrease, as mentioned earlier. That translates into 3 billion tonnes of liquid water vanishing from the sky. The water remains the-re in vapour form, but unlike cloud droplets it does not get in the way of sunlight trying to warm the ocean. After the same five Forbush decreases, satellites measuring the extent of liquid-water clouds revealed an average reduction of 4 per cent. Other satellites showed a similar 5 per cent reduction in clouds below 3200 metres over the ocean.

"The effect of the solar explosions on the Earth's cloudiness is huge," Henrik Svensmark comments. "A loss of clouds of 4 or 5 per cent may not sound very much, but it briefly increases the sunlight rea-ching the oceans by about 2 watt per square metre, and that's equivalent to all the global warming dur-ing the 20th Century."

The Forbush decreases are too short-lived to have a lasting effect on the climate, but they dramatize the mechanism that works more patiently during the 11-year solar cycle. When the Sun becomes more active, the decline in low-altitude cosmic radiation is greater than that seen in most Forbush events, and the loss of low cloud cover persists for long enough to warm the world. That explains, according to the DTU team, the alternations of warming and cooling seen in the lower atmosphere and in the oceans during solar cycles.

The director of the Danish National Space Institute, DTU, Eigil Friis-Christensen, was co-author with Svensmark of an early report on the effect of cosmic rays on cloud cover, back in 1996. Commenting on the latest paper he says, "The evidence has piled up, first for the link between cosmic rays and low-level clouds and then, by experiment and observation, for the mechanism involving aerosols. All these consistent scientific results illustrate that the current climate models used to predict future climate are lacking important parts of the physics".

http://www.sciencedaily.com/releases/2009/08/090801095810.htm

Įgśst H Bjarnason, 13.10.2009 kl. 05:58

65 Smįmynd: Emil Hannes Valgeirsson

Kannski best aš vķsa ķ vķsindafréttir eins og ašrir: (Science Daily sept 24. 2009)

Lasers From Space Show Thinning Of Greenland And Antarctic Ice Sheets

Reporting this week in the journal Nature, researchers from British Antarctic Survey and the University of Bristol describe how analysis of millions of NASA satellite measurements* from both of these vast ice sheets shows that the most profound ice loss is a result of glaciers speeding up where they flow into the sea. … The authors conclude that this 'dynamic thinning' of glaciers now reaches all latitudes in Greenland, has intensified on key Antarctic coastlines, is penetrating far into the ice sheets' interior and is spreading as ice shelves thin by ocean-driven melt. Ice shelf collapse has triggered particularly strong thinning that has endured for decades.

http://www.sciencedaily.com/releases/2009/09/090923143331.htm

Emil Hannes Valgeirsson, 13.10.2009 kl. 09:54

66 Smįmynd: Vilhjįlmur Eyžórsson

Kenningin um įhrif sólgosa į segulsviš jaršar og hvernig žaš hefur aftur įhrif į magn geimgeisla og žįtt žeirra ķ skżjamyndun er merkileg og miklu bitastęšari en koldķoxķš- steypan. Eftir stendur aš hér er ekki um aš ręša einhverjar vošalega "hlżnun" af mannavöldum, heldur ósköp venjulega uppsveiflu, eina af fjölmörgum į undanförnum öldum og įržśsundum og žegar į heildina er litiš hefur vešurfar į jöršinni fariš hęgt kólnandi og žornandi ķ sex- sjö žśsund įr. Žetta er endurtekiš efni.

Emil vitnar ķ NASA. Žar hefur yfirumsjón meš žessum mįlum stjarnešlisfręšingur nokkur Jenson, sem er einn af allra ofstękisfyllstu "gróšurhśsa"- trśbošum veraldar. Hann er einn žeirra sem sér einungis žaš sem hann vill sjį og ašrir en ég hafa bent į ofstęki hans og rangfęrslur. Meš žvķ aš velja śr og żkja  žį žętti sem henta mįlstašnum en fela ašra mį fį nįnast hvaša nišurstöšu sem vera skal śt śr flestöllum vķsindarannsóknum og loftslagsdeild NASA undir stjórn Jensons er gott dęmi um žaš.

Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.10.2009 kl. 13:58

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Höfundur

Ágúst H Bjarnason
Ágúst H Bjarnason

Verkfr. hjá Verkís.
agbjarn-hjá-gmail.com

Audiatur et altera pars

Aðeins málefnalegar athugasemdir, sem eiga ótvíætt við efni viðkomandi pistils, og skrifaðar án skætings og neikvæðni í garð annarra, og að jafnaði undir fullu nafni, verða birtar. 

Um bloggiš

Ginnungagap

Żmislegt

Loftslag

Click to get your own widget

Teljari

free counters

Įlverš

http://metalprices.com/PubCharts/PublicCharts.aspx?metal=al&type=L&weight=t&days=12&size=M&bg=&cs=1011&cid=0

Sólin ķ dag:

(Smella į mynd)

.

Vinnan mķn:

Olķuveršiš ķ dag:

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (25.2.): 21
  • Sl. sólarhring: 29
  • Sl. viku: 169
  • Frį upphafi: 740620

Annaš

  • Innlit ķ dag: 16
  • Innlit sl. viku: 108
  • Gestir ķ dag: 16
  • IP-tölur ķ dag: 15

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Eldri fęrslur

Feb. 2021
S M Ž M F F L
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28            

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband