Föstudagur, 13. nóvember 2009
Hefur sjįvarborš virkilega hękkaš hrašar undanfariš? Ekki er žaš nś alveg vķst...
Mešal sjįvarborš męlt yfir alla heimskringluna meš gervihnöttum.
Į myndinni hér fyrir ofan mį sjį hękkun sjįvarboršs frį įrinu 1992 til 2009. Skošiš vel breytingarnar ķ hękkun sjįvarboršs. Hvaš finnst žér lesandi góšur, hefur sjįvarborš veriš aš hękka hrašar undanfariš en į įrum įšur?
Žetta mį skoša betur. Viš getum lįtiš tölvuna bera saman męlingar milli įra. Fundiš mismuninn į sjįvarstöšu t.d. fyrir jśnķ ķ įr og jśnķ ķ fyrra, maķ ķ įr og maķ ķ fyrra. Koll af kolli, įr fyrir įr. Žannig getum viš į einfaldan hįtt lįtiš Excel sżna įrlega hękkun sjįvarboršs ķ tępa tvo įratugi.
Žetta er gert į myndinni hér fyrir nešan. Hvaš sérš žś śt śr žessari mynd? Hefur sjįvarborš hękkaš hrašar undanfarin įr en į įrum įšur, eša er žvķ kannski öfugt fariš?
Nś er žaš svo, aš til er fólk sem sér hlutina į annan hįtt en venjulegt fólk. Svokallašir sjįendur. Getur veriš aš einhverjir sjįi annaš śr žessum ferlum en bloggarinn sem sér ekki betur en aš sjįvarborš hafi hękkaš hęgar undanfarin įr en į įrum įšur. Bloggarinn sér ekki betur en verulega hafi hęgt į žessari hękkun. Žaš veršur žó aš taka žaš fram aš bloggarinn er ekki svo lįnsamur aš sjį žaš sem flestum er huliš.
Sjįendur og ašrir ófreskir vinsamlega gefi sig fram!
Annual change of global sea level since late 1992 according to the Colorado Center for Astrodynamics Research at University of Colorado at Boulder. The data have been prepared by Dr. R. Steven Nerem (nerem@colorado.edu) and Dr. Eric W. Leuliette (leuliett@colorado.edu), and are described by Leuliette et al. (2004). The annual global sea level change is calculated as the difference between the average global sea level the last 12 months and the previous 12 months. The thick line represents the simple running 3 year average. The data shown above include the seasonal signal, and have been prepared using the inverted barometer technique (Inverted Barometer = -9.948 * (1013.3 - global average pressure). The inverted barometer does not have much apparent effect on the global mean sea level because the ocean as a whole is not compressible. Data from the TOPEX/Poseidon mission have been used before 2002, and data from the Jason-1 mission (satellite launched December 2001) after 2002. Time is shown along the x-axis as fractions of calendar years. Last diagram update: 25 September 2009.
Click here to download the entire data series since 1992.
Click here to read about details of calibration.
Click here to read about data smoothing.
The 12-month global sea level change display significant variations over an aproximate 4 year period. These variations are superimposed on a general falling trend. Overall, since initiation of these satellite measurements, the 12-month sea level rise has decreased from about 4 mm/yr to about 3 mm/yr.
--- --- ---
Žessi mynd er frį vefsķšu University of Colorado žar sem męligögn fyrir męlingar į sjįvarborši frį gervihnöttum eru unnin og geymd. Gögnin sem ferlarnir ofar į sķšunni eru teiknašir eftir eru einmitt frį žessari stofnun. Takiš eftir śtliti ferilsins efst til hęgri.
Gręnlandsjökull brįšnar hrašar en įšur | |
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt |
Meginflokkur: Vķsindi og fręši | Aukaflokkar: Stjórnmįl og samfélag, Tölvur og tękni, Umhverfismįl | Facebook
Um bloggiš
Ginnungagap
Żmislegt
Loftslag
Teljari
Įlverš
Sólin ķ dag:
(Smella į mynd)
.
Olķuveršiš ķ dag:
Nżjustu fęrslur
- Kķnverskur loftbelgur yfir Amerķku, og Amerķskur belgur yfir ...
- Vķsindavefurinn: Getum viš seinkaš klukkunni į Ķslandi og fen...
- Sjįlfstęšisflokkurinn meš tęplega 19% meira fylgi en Samfylki...
- Bjarni Siguršsson harmonikkusnillingur frį Geysi. Fįein orš...
- Hvers vegna valdi Apple ekki Ķsland fyrir gagnaver...?
Heimsóknir
Flettingar
- Ķ dag (13.12.): 14
- Sl. sólarhring: 14
- Sl. viku: 76
- Frį upphafi: 764773
Annaš
- Innlit ķ dag: 10
- Innlit sl. viku: 49
- Gestir ķ dag: 10
- IP-tölur ķ dag: 10
Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar
Tenglar
Tenglar
Żmsar vefsķšur
- Efnisyfirlit pistla
- Lofthiti - Sjávarstaða - Hafís - Sólvirkni... Beintengdir ferlar
- Club du Soleil Greinar um samaspil sólar og vešurfars
- Stjörnufræðivefurinn
- Astronomy Picture of the Day
- Climate4you
- Watts Up With That?
- World Climate Report
- CO2 Science
- The Reference Frame
- Climate-Audit
- ICECAP
- The Air Went
- Science Sceptical Blog
- Roy Spencer
- Friends of Sience
- Prometheus
- Öldur aldanna. Sjaldan er ein báran stök - einnig í veðurfari? (2003) Vefsķša ĮHB
- Gróðurhúsaáhrif eða eðlilegar sveiflur í virkni sólar? (Grein í Lesbók Mbl. 20. júní 1998) Höfundur Įgśst H. Bjarnason
- Er jörðin að hitna?-Ekki er allt sem sýnist (1998) Vefsķša ĮHB
Uppskriftir
Żmsar mataruppskriftir
Myndaalbśm
Bloggvinir
- majab
- ragu
- amadeus
- andres08
- apalsson
- asabjorg
- askja
- astromix
- baldher
- biggibraga
- bjarkib
- bjarnijonsson
- bjarnimax
- bjorn-geir
- blindur
- bofs
- brandarar
- daliaa
- darwin
- duddi9
- ea
- egillsv
- einari
- einarstrand
- elinora
- elvira
- emilhannes
- esv
- eyjapeyji
- fhg
- finder
- finnur
- fjarki
- flinston
- frisk
- gattin
- geiragustsson
- gillimann
- gretaro
- gthg
- gudmbjo
- gudni-is
- gummibraga
- gun
- gutti
- haddi9001
- halldorjonsson
- halldors
- hlini
- hof
- hordurhalldorsson
- hreinsamviska
- hronnsig
- hugdettan
- icekeiko
- ingibjorgelsa
- jakobbjornsson
- jakobk
- johannesthor
- johnnyboy99
- jonaa
- jonasgunnar
- jonmagnusson
- jonpallv
- jonthorolafsson
- juliusvalsson
- karljg
- katrinsnaeholm
- kikka
- kje
- klarak
- kolbrunb
- krissiblo
- ksh
- kt
- lehamzdr
- liljabolla
- lillagud
- lindalea
- lucas
- maeglika
- maggij
- maggiraggi
- marinomm
- martasmarta
- marzibil
- mberg
- midborg
- minos
- morgunbladid
- mosi
- mullis
- naflaskodun
- nimbus
- nosejob
- omarbjarki
- ormurormur
- palmig
- perlaoghvolparnir
- peturmikli
- photo
- possi
- prakkarinn
- raggibjarna
- rattati
- ravenyonaz
- redlion
- rs1600
- rynir
- saemi7
- sesseljamaria
- sigfus
- sigurgeirorri
- sjalfstaedi
- sjerasigvaldi
- skari60
- skulablogg
- sleggjudomarinn
- stebbix
- steinibriem
- steinnhaf
- stinajohanns
- stjornuskodun
- storibjor
- straitjacket
- summi
- tannibowie
- thil
- thjodarskutan
- throsturg
- toro
- tryggvigunnarhansen
- valdimarjohannesson
- valdinn
- vefritid
- vey
- vidhorf
- vig
- visindin
- vulkan
- kristjan9
- arkimedes
- kliddi
- eliasbe
Eldri fęrslur
- Febrśar 2023
- Janśar 2019
- Maķ 2018
- Jślķ 2017
- Maķ 2017
- Febrśar 2017
- Janśar 2017
- Nóvember 2016
- Október 2016
- September 2016
- Jślķ 2016
- Aprķl 2016
- Mars 2016
- Febrśar 2016
- Janśar 2016
- Desember 2015
- Nóvember 2015
- Október 2015
- Įgśst 2015
- Jśnķ 2015
- Maķ 2015
- Aprķl 2015
- Mars 2015
- Febrśar 2015
- Janśar 2015
- Desember 2014
- Nóvember 2014
- Október 2014
- September 2014
- Įgśst 2014
- Jślķ 2014
- Jśnķ 2014
- Maķ 2014
- Aprķl 2014
- Mars 2014
- Febrśar 2014
- Janśar 2014
- Desember 2013
- Nóvember 2013
- Október 2013
- September 2013
- Įgśst 2013
- Jślķ 2013
- Jśnķ 2013
- Maķ 2013
- Aprķl 2013
- Mars 2013
- Febrśar 2013
- Janśar 2013
- Desember 2012
- Nóvember 2012
- September 2012
- Įgśst 2012
- Jślķ 2012
- Jśnķ 2012
- Maķ 2012
- Aprķl 2012
- Mars 2012
- Febrśar 2012
- Janśar 2012
- Desember 2011
- Nóvember 2011
- Október 2011
- September 2011
- Įgśst 2011
- Jślķ 2011
- Jśnķ 2011
- Aprķl 2011
- Mars 2011
- Febrśar 2011
- Janśar 2011
- Desember 2010
- Nóvember 2010
- Október 2010
- September 2010
- Įgśst 2010
- Jślķ 2010
- Jśnķ 2010
- Maķ 2010
- Aprķl 2010
- Mars 2010
- Febrśar 2010
- Janśar 2010
- Desember 2009
- Nóvember 2009
- Október 2009
- September 2009
- Įgśst 2009
- Jślķ 2009
- Jśnķ 2009
- Maķ 2009
- Aprķl 2009
- Mars 2009
- Febrśar 2009
- Janśar 2009
- Desember 2008
- Nóvember 2008
- Október 2008
- September 2008
- Įgśst 2008
- Jślķ 2008
- Jśnķ 2008
- Maķ 2008
- Aprķl 2008
- Mars 2008
- Febrśar 2008
- Janśar 2008
- Desember 2007
- Nóvember 2007
- Október 2007
- September 2007
- Įgśst 2007
- Jślķ 2007
- Jśnķ 2007
- Aprķl 2007
- Mars 2007
- Febrśar 2007
- Janśar 2007
- Desember 2006
- Nóvember 2006
- Október 2006
- September 2006
Fęrsluflokkar
- Bloggar
- Bækur
- Dægurmál
- Evrópumál
- Ferðalög
- Fjármál
- Fjölmiðlar
- Heilbrigðismál
- Heimspeki
- Íþróttir
- Kjaramál
- Kvikmyndir
- Lífstíll
- Ljóð
- Löggæsla
- Mannréttindi
- Matur og drykkur
- Menning og listir
- Menntun og skóli
- Samgöngur
- Sjónvarp
- Spaugilegt
- Spil og leikir
- Stjórnmál og samfélag
- Sveitarstjórnarkosningar
- Tónlist
- Trúmál
- Trúmál og siðferði
- Tölvur og tækni
- Umhverfismál
- Utanríkismál/alþjóðamál
- Vefurinn
- Viðskipti og fjármál
- Vinir og fjölskylda
- Vísindi og fræði
Athugasemdir
Mjög gott blogg hjį žér, Įgśst. Ég held aš flestir sjįi śt śr žessu žaš sama sem žś sérš. Ég vil hins vegar benda į aš žó svo aš hęgt hafi į žessari hękkun nżlega hefur žaš ekkert spįdómsgildi um hvaš gerist ķ framtķšinni. Žaš eru stórir jöklar į Sušurskautslandinu sem brįšna ķskyggilega mikiš um žessar mundir...
http://www.realclimate.org/index.php/archives/2009/11/is-pine-island-glacier-the-weak-underbelly-of-the-west-antarctic-ice-sheet/
"Scott and others (2009) pointed out that the greater thinning toward the grounding line and terminus increased the surface slope and the gravitational driving stress, further promoting acceleration. Then Wingham and others (2009) reported that the 5400 km2 central trunk of the glacier had experienced a quadrupling in the average rate of volume loss quadrupled from 2.6 km3 a year in 1995 to 10.1 km3 a year in 2006. PIG had an annual volume flux at the front of 28 km3 a year, so this increase is a marked change."
Höršur Žóršarson, 13.11.2009 kl. 09:23
Žaš er lķka hęgt aš skoša lengra tķmabil - en į myndinni hér fyrir nešan mį sjį aš žrįtt fyrir stöšuga aukningu ķ hęrri sjįvarstöšu, žį minnkar hękkunin tķmabundiš - en nęr sér žó alltaf aftur į strik - t.d. upp śr mišjum nķunda įratugnum. Žessi mynd nęr žó aš vķsu ašeins til įrsins 2007.
Höskuldur Bśi Jónsson, 13.11.2009 kl. 09:45
Žaš er stašreynd aš sjįvarborš var į nķundu öld um tveim metrum hęrra en ķ nśtķmanum. Žetta mį sjį ķ athugunum og rannsóknum sem geršar
hafa veriš į vegum Vķkingasafnsins ķ Hróarskeldu. Hvašan kom allt žetta koldioxķš į vķkingatķmanum.???
Leifur Žorsteinsson, 13.11.2009 kl. 11:43
Loftslag jaršarinnar hefur jafnan veriš breytingum undirorpiš, Leifur. Sumir vilja žar meš śtiloka aš mašurinn valdi žeirri hlżnun sem nś į sér staš. Ég verš aš višurkenna aš ég hef aldrei getaš skiliš žį lógķk.
Höršur Žóršarson, 13.11.2009 kl. 11:50
Sjįvarborš viš Mišjaršarhafiš og sunnar var į vķkingaöld svipaš og nś. Į noršurslóšum var land hins vegar aš rķsa ķ kjölfar žess aš jöklar brįšnušu skyndilega fyrir um 11.500 įrum. Raunar höfšu jöklarnir veriš žykkastir yfir Eystrasalti og į bóreölskum tķma var Eystrasalt meira en tvöfalt stęrra en nś. Landrisi žar er enn ekki lokiš, einkum noršantil og truflar t.d. mjög hafnargerš ķ Austur- og Vesturbotni. Sjįvarborš ķ Danmörku kann žvi vel aš hafa veriš allt aš tveim metrum hęrra į vķkingaöld en nś vegna žessa landriss.
En Įgśst: Hvaš segir žś um greinina sem ég sendi žér? Sįstu einhverjar grófar villur?
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 11:55
Pistillinn įtt nś barasta aš fjalla um hegšun sjįvarboršs į sķšustu įrum ķ tilefni fréttarinnar. - Žaš er, samkvęmt raunverulegum męlingum hinna bestu til žess geršu manna og tóla. En žaš er vķst haft eftir hinum heimsžekkta spekingi Yogi aš "Prediction is very hard, especially when it's about the future". Žaš er žvķ öruggast aš fullyrša sem minnst um hvaš framtķšin kanna aš bera ķ skauti sér.
Sjįlfur verš ég alltaf ašeins hissa žegar raunverulega męlingar sżna annaš en spįdómar, jafnvel žó žeir séu geršir ķ ofurvölvum, svoköllušum "superconfusers".
Įn gamans: Ég vil ekki śtiloka aš menn eigi einhvern žįtt ķ hlżnun undanfarinna įratuga, en žaš er naušsynlegt aš skoša mįliš fordómalaust. Ég er hręddur um aš nįttśran eigi, eins og oftast įšur, stóran žįtt ķ žeim breytingum. Hve mikinn hef ég ekki minnstu hugmynd um og held aš enginn viti žaš meš vissu, žó margir telji sig vita žaš.
Įgśst H Bjarnason, 13.11.2009 kl. 12:09
Höršur er greinilega einn žeirra sem telur, aš ķs sem er marga tugi stiga fyrir nešan frostmark geti brįšnaš. Vķšast hvar į Sušurskautslandinu hefur hiti ekki nįš frostmarki ķ hundruš žśsunda eša jafnvel milljónir įra. Raunar er ašeins einn stašur į Sušurskautslandinu, žar sem ķ getur brįšnaš, en žaš er noršuroddi Sušurskautsskagans, en smįjöklarnir žar eru jafnlangt og lengra frį Sušurskauti en Ķsland er frį noršurskauti. Allar fréttir um "brįšnun Sušurskautslandsins" eiga viš um noršurodda žessa skaga žótt žess sé aldrei getiš. Margir halda ķ fįkęnsku sinni aš hękkun um 1-4 stig muni bręša Sušurskautslandiš. Žaš er eins og sumt fólk geti ekki skiliš aš ķs sem er mķnus 37 stig er alveg jafn frosinn og ķs sem er mķnus 41 stig.
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 12:55
"Raunar er ašeins einn stašur į Sušurskautslandinu, žar sem ķ getur brįšnaš"
Ertu nś alveg viss um žaš, Vilhjįlmur? Hefur žér nokkuš dottiš ķ hug aš jökullinn geti brįšna nešanfrį? Žś ęttir aš varast aš tala um fįkęnsku, nema žś vitir eitthvaš um žaš sem žś ert aš segja... Tališ er aš breytingar į hafstraumum valdi žvķ nś aš sjór flytji meš sér miklu meiri varma en įšur aš botni sumra jökla į Sušurskautslandinu. Žess vegna brįšna sumir žeirra hratt, žó svo aš frost sé viš yfirboršiš. Enda er vatn miklu öflugri mišill til flutnings į varma en loft. Prófašu aš setja ķsmola ķ stórt ķlįt fullt of 20 stiga heitu vatna og hafšu annan ķ 20 stiga lofti. Ef žś hugsar mįliš ętti žaš ekki aš koma žér į óvert aš ķsmolinn ķ vatninu brįšnar miklu hrašar.
"Antarctic Ice Sheet. They proposed that changes in air circulation patterns have led to increased upwelling of warm, deep ocean water along the coast of Antarctica and that this warm water has increased melting of floating ice shelves at the edge of the ice sheet.[12] An ocean model has shown how changes in winds can help channel the water along deep troughs on the sea floor, toward the ice shleves of outlet glaciers.[13] The exact cause of the changes in circulation patterns is not known and they may be due to natural variability. However, this connection between the atmosphere and upwelling of deep ocean water provides a mechanism by which human induced climate changes could cause an accelerated loss of ice from WAIS.[13] Recently published data collected from satellites support this hypothesis, suggesting that the west Antarctic ice sheet is beginning to show signs of instability.[14][10]"
http://en.wikipedia.org/wiki/West_Antarctic_Ice_Sheet
"A study of satellite measurements of Pine Island glacier in west Antarctica reveals the surface of the ice is now dropping at a rate of up to 16m a year. "
http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8200680.stm
Höršur Žóršarson, 13.11.2009 kl. 13:28
Höršur kemur žarna meš "tilgįtu" (hypothesis), greinilega fengna śr tölvulķkani, žar sem gert er rįš fyrir aš hękkun lofthita um örfįar grįšur eša brot śr grįšu muni auka brįšnun į fljótandi ķs, en öll "brįšnun" Sušurskautslandsins fer žannig fram aš skrišjöklar žrżsta geysistórum hafķsjökum śt ķ Sušur- ķshafiš. Raunar kom nżlega fram ķ fęrslu hjį Įgśsti aš meginjökullinn hefur veriš aš žykkna undnafariš, sem aftur hlżtur aš verša til žess aš hafķsjökum fjölgar. Raunar viršist hitastig viš Sušurskautslandiš standa ķ staš eša lękka, alveg ólķkt žeirri smįvęgilegu og örugglega tķmabundnu hękkun sem veriš hefur į noršurhveli. En allt žetta sem Höršur telur upp er einkar dęmigert fyrir žaš sem kemur śt śr tölvulķkunum ofurtölva, sem Įgśst kallar svo hnyttilega "superconfusers".
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 13:44
Gott innlegg og aušséš aš žaš er veriš aš hrópa ślfur ślfur. Ég spyr lķka hįttvirtu menn hér. Hvašan kom efniš ķ Jöklanna sem allir eru svo hręddir śtaf og žaš er ekki möguleiki į nęstu 1000 įrum aš žeir skaši mannkyniš. Vęri ekki tķmi til komin aš lögsękja vķsindamenn fyrir hręšsluįróšur sem kosta žjóšum heims milljónir ofan į milljónir.
Valdimar Samśelsson, 13.11.2009 kl. 13:51
Synd aš žś skulir vera svo langt leyddur aš žś sjįr žig knśinn til aš leggja mér orš ķ munn , Vilhjįlmur. Betra er aš kynna sér mįlin og hvet ég žig eindregiš til žess aš gera žaš, nóg er til af efni um žetta.
"A study of satellite measurements of Pine Island glacier in west Antarctica reveals the surface of the ice is now dropping at a rate of up to 16m a year."
Žetta er engin tilgįta og žašan af sķšur nišurstaša einhvers tölvulķkans. Žetta er stašreynd. Ef žś getur śtskżrt žetta į annan hįtt en aš žessi žynning jökulsins stafi af brįšnun sem į sér staš į nešra borši hanns bķš ég spenntur. Hlķfšu mér hinns vegar viš fullyršingum į borš viš žetta: "öll "brįšnun" Sušurskautslandsins fer žannig fram aš skrišjöklar žrżsta geysistórum hafķsjökum śt ķ Sušur- ķshafiš." Raunverulegar męlingar sżna annaš.
Höršur Žóršarson, 13.11.2009 kl. 13:57
Žaš getur vel veriš aš jökullinn hafi lękkaš eitthvaš į žessum tiltekna staš (Pine Island) en žaš tįknar ekki nokkurn skapašan hlut. Slķkar stašbundnar sveiflur eru alltaf til stašar. Allar męlingar sżna aš ķ heild sinni bendir ekkert til aš Sušurskautslandiš sé aš brįšna enda vęri slķk brįšnun frįleit og fjarstęšukennd.
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 14:13
Žetta er ekki einn tiltekinn stašur. Pine Island Glacier er 175.000 ferkķlómetrar aš flatarmįli, stęrri en allt Ķsland. Kannski ekki skrżtiš aš žś vitir lķtiš um hann, hann er langt frį öllum mannabyggšum og ašeins örfįir menn hafa komist nįlęgt honum. Til upplżsinga:
"A particularly interesting stream of ice is named the 'Pine Island Glacier' (PIG). Pine Island Glacier is one of several glaciers draining the West Antarctic Ice Sheet. The Pine Island Glacier transports an enormous volume of ice from the West Antarctic Ice Sheet to the sea. It is both the largest transporter of ice in Antarctica and also the Antarctic's fastest moving glacier. It is currently thinning and retreating which is of concern since it's flow velocity and ice volume is accelerating."
http://bbs.keyhole.com/ubb/ubbthreads.php?ubb=showflat&Number=1046605
Höršur Žóršarson, 13.11.2009 kl. 14:23
Vilhjįlmur, žaš er engin aš tala um aš Sušurskautiš sé aš brįšna eins og žaš leggur sig, heldur er veriš aš benda į męlingar sem sżna fram į brįšnun. Žaš vęri frįleitt af vķsindamönnum aš segja bara aš žetta sé allt saman frįleitt og tįkni ekki nokkurn skapašan hlut. Hitastig hefur hękkaš į sķšustu įrum og įratugum, sjįvarstašan er aš hękka, koldķoxķš ķ andrśmsloftinu hefur aukist mikiš. Vķsindamenn telja almennt aš hęgt sé aš tengja žessa hluti saman.
Žitt įlit um žessi efni breytir engu um žetta almenna įlit vķsindamanna. Žaš aš vķsindamenn segi frį hugsanlegum afleišingum og žvķ sem er aš gerast nśna, hlżtur aš teljast til skylda vķsindamanna sem eru aš rannsaka žessi mįl eša eigum viš aš lifa meš höfuš ķ sandinum og sigla inn ķ framtķšina įn vitneskju um žaš sem gerist ķ kringum okkur.
Sveinn Atli Gunnarsson, 13.11.2009 kl. 14:25
Mér sżnist Vilhjįlmur ekki vera meš į nótunum. Jöklar Sušurskautsins eru aš brįšna.
Hér mį sjį hversu mikinn massa jöklar Sušurskautsins hafa veriš aš missa sķšastlišin 6 įr - talsvert magn - eša yfir 100 gķgatonn į įri:
Hér er mjög fręšandi upplżsingar um jökla og hafķs Sušurskautsins: An overview of Antarctic ice trends
Höskuldur Bśi Jónsson, 13.11.2009 kl. 14:34
Žessar greinar sem žś bendir į eru undarleg steypa gervivķsinda, töfrašar fram śr tölvulķkönum af mönnum sem sjį bara žaš sem žeir vilja sjį, en geysimikiš af žvķ sem sagt er um žessi mįl er einmitt af žvķ tagi. Stašreyndin er aš žaš er ekkert sérstakt aš gerast į Sušurskautlandinu, en til lengri tķma er vešurfar į jöršinni hęgt og sķgandi aš kólna og fyrr eša sķšar hefst nżtt jökulskeiš. Helsta takmark gróšurhśsamanna er einmitt aš flżta žeirri žróun, enda viršast žeir fęstir žekkja til žeirrar stašreyndar aš vešur hefur veriš aš kólna og žorna hęgt og sķgandi ķ sex- sjö žśsund įr. Ef einhver endurhlżnun vęri til stašar (sem ekki er til lengri tķma) vęri slķk endurhlżnun öllum fyrir bestu, dżrum, jurtum, fuglum fiskum og mönnum. Žegar vešur var hlżrra var jöršin nefnilega öll miklu grónari en nś.
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 14:52
Eru žetta helstu rök žķn varšandi žessi mįl Vilhjįlmur, aš žaš sem ekki styšur žķnar skošanir séu bara gervivķsindi, sem birtast vegna töfra? Undarleg nįlgun...spurning hvaš liggur žar aš baki?
Sveinn Atli Gunnarsson, 13.11.2009 kl. 15:32
Sjįvarborš hękkar bara jafnt og žétt eins og hefur gert undanfarna öld.
Vangaveltur um hvort žaš aukist "hrašar" sķšasta įriš eša sķšustu 2-3 įrin - žetta er bara hugsanavilla. Beisiklķ sama hugsanavillan og žegar menn gera mikiš hopp og hķ og segja aš hękkun glóbal hitastigs jaršar af mannavöldum hafi stöšvast sķšusta įr eša svo.
Svo er nś žaš.
Ómar Bjarki Kristjįnsson, 13.11.2009 kl. 15:37
Žiš viršist ekki alveg skilja žaš sem ég var aš segja ķ fęrslunni hér aš ofan. Ég er fylgjandi endurhlżnun (endurhlżnun, ekki bara hlżnun) jaršar. Ef ķ rauninni vęri eitthvaš aš hlżna til lengri tķma vęri žaš gķfurleg blessun fyrir alla jaršarbśa og ekki ašeins mannkyniš. Žaš er bara ekkert sem bendir til aš sś smįvęgilega uppsveifla sem hefur rķkt undanfarna įratugi sé eitthvaš annaš en ótal ašrar upp- og nišursveiflur į undanförnum öldum og įržśsundum. Eins og ég sagši įšur. Hiti hefur veriš aš lękka ķ sex- sjö žśsund įr og eyšimerkur hvarvetna jafnframt veriš aš stękka, uppgufun śr höfunum minnkar og kalt loftiš tekur nś til sķn miklu minni raka en įšur. Žetta eru blįkaldar, ómótmęlanlegar og grjótharšar stašreyndir sem ekki er hęgt aš deila um. Žaš stefnir óhjįkvęmilega ķ nżtt jökulskeiš ("ķsöld" sem fįfróšir nefna svo) og žį mun Ķsland, eins og mestöll noršvestur Evrópa og Noršur- Amerķku enn einu sinni grafast undir jökul. Žetta er bara svona. Ef gróšurhśsaįhrif af koldķoxķši gętu valdiš hlżnun vęri žaš hiš besta mįl, en žvķ mišur bendir fįtt, nįnast ekkert til žess.
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 16:05
Beisiklķ er ég alveg gįttašur!
Siguršur Žór Gušjónsson, 13.11.2009 kl. 17:13
Žegar vatn frżs ženst žaš śt um sem nemur 10% og ešlisžyngdin lękkar žvķ sem žvķ nemur. Žetta žżšir aš žó allur ķs sem flżtur į hafinu (eins og Noršurheimskautiš) brįšni breytist yfirboršsjįvar ekkert. Allir vķsindamenn sem fjalla um žetta eru sammįla žessu. Žetta er lķka hęgt aš sannreyna heima ķ stofu meš ķsmola ķ vatnsglasi. Öll hękkun yfirboršs sjįvar žarf žvķ aš koma frį ķs sem liggur į landi eins og į Sušurheimskautinu. Viš skulum ašeins rifja upp barnskóla jaršfręši. Žar er okkur kennt aš jöršin sé gerš śr fljótandi bergkviku og ysta lagiš sem er jaršskorpan sem viš stöndum į sé eins og sprungin eggjaskurn sem umliggur žessa kviku, brotin ķ jaršskorpunni fljóta į kvikunni og nuddast saman sem veldur jaršskjįlftum og stundum opnast upp į milli fleka og kvikan streymir upp į yfirboršiš ķ eldgosum. Snśningur jaršar gerir žaš svo aš verkum aš hśn er ekki alveg kślulaga heldur er žvermįliš ašeins meira um mišbaug sem stafar af žvķ aš mišflótafliš togar jaršskorpuna mest śt žar en ekkert į pólunum.Strangt til tekiš mį žvķ segja aš allur ķs į yfirborši jaršar sé fljótandi, ef ekki į hafinu žį į bergkvikunni. Brįšni ķsinn į landi er ljóst aš hann rennur til sjįvar og léttir žar meš farginu af landinu sem hann hvķldi į, sem rķs žį śr hafi sem žvķ nemur. Yfirborš sjįvar hękkar žvķ augljóslega ekki neitt aš jafnaši žó svo aš allur ķs jaršar brįšni. Hugsanlega mun land sem engin ķs er į fyrir, sķga ķ hafiš vegna žess aš land sem er meš ķs rķs en vegna žess aš fargiš sem losnar (brįšnaši ķsinn) veršur jafndreift yfir alla jarškśluna ķ hafinu veršur žaš ekki mikiš.
Ég dreg žvķ žį įlyktun meš minni barnaskóla jaršfręši aš allar stašhęfingar um aš yfirborš sjįvar hękki meš hlżnandi vešurfari séu einfaldlega rangar , geršar af mönnum sem ekki lįsu heima ķ ešlisfręši.
Gušmundur Jónsson, 13.11.2009 kl. 19:24
Žetta er nś kannski ekki alveg rétt, en menn ęttu aš hafa ķ huga aš mest alla 4500 milljón įra sögu jaršarinnar hefur lķtill og oftast alls enginn ķs veriš į heimskautunum. Žótt Ķsland sé ungt, kom upp seint į tertķertķma fyrir eitthvaš um eša innan viš 20 milljónum įra var hitastig hér nįnast alla sögu landsins, ž.e. fyrstu 14-17 milljónirnar svipaš og nś er ķ noršur Kalifornķu sem sjį mį į surtarbrandslögum og steingervingum, t.d. į Tjörnesi. Slķkt loftslag er Ķslandi og jöršinni allri ešlilegt, ekki ķsaldarkuldinn sem nś rķkir. Yfirborš sjįvar var vafalaust žó nokkuš hęrra en žó miklu miklu lęgra en heimsendaspįmenn tala um. Į móti kemur aš nįnast allt yfirborš jaršar var žį įgętlega byggilegt.
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 19:34
Ekki ętla ég aš fullyrša ég fari meš hinn eina sannleik žarna. En Vihjįlmur žś segir aš žetta sé kannski ekki alveg rétt, segšu žį mér hvar ég er aš villast ?
Gušmundur Jónsson, 13.11.2009 kl. 19:44
Žaš er alveg rétt aš ķs sem er į floti hękkar ekki sjįvarborš. Žaš gera bara jöklar ofan sjįvarboršs, en yfir 90% žeirra eru į Sušurskautslandinu. Gręnland er ekki ķ rauninni "eyja" eins og yfirleitt er sagt, heldur ķ raun eyjaklasi ķ kringum lķtiš innhaf sem er žar sem mišja Gręnlands er nś. Ašeins strandfjöllin og nęsta nįgrenni žeirra er ofan sjįvarmįls en meginjökullinn hvķlir į hafsbotni langt nešan sjįvarmįls. Brįšni sį ķs sem er nešan sjįvarmįls mun žaš beinlķnis valda dįlķtilli yfirboršslękkun hafanna, žvķ ķs dregst saman um 10% eins og žś sagšir. Reyndar hvķlir žó nokkur hluti Sušurskautsjökulsins lķka į sjįvarbotni og žar gildir žaš sama. Žegar žaš brįšnar sem er fyrir nešan sjįvarmįl dregst žaš saman sem stušlar aš yfirboršslękkun. Meginhluti bęši Gręnlands og Sušurskautslandsins er žó vel yfir sjįvarmįli og mundi žvķ vafalaust valda yfirboršshękkun. Hve hśn yrši mikil er hins vegar alls ekki aušvelt eša augljóst. T.d. mundi miklu meira ferskvatn verša bundiš ķ formi vatnsgufu ķ gufuhvolfinu ef hiti hękkaši aftur, sem stušlar aš lękknu sjįvarboršs.
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 20:01
Žś ert ekki aš segja mér neinar fréttir ķ žessu Vihjįlmur, žaš er aš mörgu aš gęta ķ žessu og módelliš er miklu flóknara en margir viršast halda.
En hvaš er ekki alveg rétt ķ ATH 19:24
Gušmundur Jónsson, 13.11.2009 kl. 20:14
Gušmundur Jónsson: Kenning žķn er įhugaverš og gęti jafnvel gengiš ef viš hefšum nęgan tķma til aš bķša eftir aš jaršskorpan jafnaši sig (nokkrir tugir žśsund įra jafnvel). Hér į Ķslandi bregst jaršskorpan mjög hratt viš fargléttingu jökla (žunn skorpa - heitur reitur) - enda er aš sżna sig aš landris er mjög hratt viš Vatnajökul, žar sem jöklar eru aš brįšna hratt. Aftur į móti bregst jaršskorpan mun hęgar viš sér žar sem undir er megilandsskorpa (meirihluti meginlandanna og žar sem lķklega 95% nśverandi jökla er stašsettur - prósentutalan er gisk). Sem dęmi žį mį taka t.d. Skandinavķu, žar sem enn er landris vegna fargléttingar, 10 žśsund įrum eftir aš jökla leysti į žvķ svęši. Sama mį segja um Kanada. Žvķ er ljóst aš žeir jöklar sem eru landfastir og yfir nśverandi sjįvarborši valda sjįvarboršshękkun, sem landris nęr ekki aš yfirvinna fyrr en eftir tugi žśsunda įra.
Höskuldur Bśi Jónsson, 13.11.2009 kl. 20:20
Takk fyri žetta Höski bśi
Ertu ekki aš vanmeta aš ķ jaršskjįlftum fara öldur ķ jaršskorpunni um alla jöršina, dugar žaš ekki til aš jafna śt mestu spennurnar sem myndast śt af brįšnun jökla ?
Er vķst aš landris ķ Skandķnavķu sé svona beint vegna žess sem žś segir. Ég held žaš geti allt eins veri vegna brįšnunar nś, žvķ žaš eru jś jöklar og snjór vķša ķ Skandķnavķu og taktu eftir aš minnkandi snjóalög į vetrin hafa jś sömu įhrif. Auk žess mį benda į aš brįšnaš vatn ofan af ķslandi og vķšar fergir lķka hafiš ķ kringum Skandķnavķu og gęti žvķ żtt Skandķnavķu upp ??? Er žessi lķna fargléttingar ekki barra sunnar en almennt hefur veriš tališ hér į noršursljóš og noršar fyrir sunnan. ef žś skilur mig, flekarnir eru jś nokkuš stķfir og bogna ekki bar akurat žar sem jökulröndin er. Žvķ held ég aš landris nś ķ Skandķnavķu sé kannski ekki vegna seigju ķ möttlinum heldur bein afleišing fargléttingar noršan 65° breiddar.
Gušmundur Jónsson, 13.11.2009 kl. 21:02
Ég vil ašeins bęta viš aš žessi kenning er alls ekki algalin en ķ žessu mįli er ég hins vegar ķ ašalatrišum sammįla Höska Bśa aldrei žessu vant. Jaršskorpan žarf óratķma til aš nį fullu jafnvęgi.
Vilhjįlmur Eyžórsson, 13.11.2009 kl. 21:02
Žaš mį lesa af grafinu hér efst aš žaš hęgist nokkuš į hękkun sjįvar 2005, Žaš er ef til vill bara tilviljun en skjįlftahrinan mikla į Indlandshafi hófst į jóladag 2004.
Gušmundur Jónsson, 13.11.2009 kl. 22:20
Ég mį til meš aš benda į nżjan gestapistil į loftslag.is sem er nįtengdur efni žessarar fęrslu. Tómas Jóhannesson jaršešlisfręšingur į Vešurstofunni fjallar um Jöklabreytingar og hękkun sjįvarboršs heimshafanna.
Höskuldur Bśi Jónsson, 13.11.2009 kl. 23:16
Menn eru sammįla um aš landris sé nokkurt į svęšum sem eru aš koma undan jöklum. Ef žaš er tilfelliš, hvašan kemur žį efniš sem żtir landinu upp, ekki ženst bergiš og möttullin bara śt eins og mosi žegar farginu léttir ?
Er ekki liklegt aš berg renni undan hasbotninum og undir žau svęši sem farginu léttir af og žį hlżtur botninn ķ hafinu aš sķga aš sama skapi og auka žannig rķmiš ķ hafinu fyrir brįšin ķs ?
Gušmundur Jónsson, 14.11.2009 kl. 00:19
Hér mį sjį umfjöllun ķ Įstralķu um hękkun sjavarboršs žar:
The Australian
http://www.theaustralian.com.au/news/nation/science-is-in-on-climate-change-sea-level-rise-17mm/story-e6frg6nf-1225795202916
Įgśst H Bjarnason, 14.11.2009 kl. 07:25
Įgśst #32:
Ķ fréttinni stendur:
Einnig stendur ķ fréttinni:
Ég athugaši hvort ég fyndi skżrslu frį žessari stofnun frį žvķ ķ Jśnķ og fann žessa: THE AUSTRALIAN BASELINE SEA LEVEL MONITORING PROJECT - MONTHLY DATA REPORT - JUNE 2009
Žar leitaši ég aš Port Kembla og stendur žar aš sjįvarstöšuhękkun sé nś 3,1 mm/yr. Ķ skżrslunni er reyndar varaš viš aš žetta sé mešaltal fyrir stuttan tķma - og skuli varast aš notast viš žau gögn til tślkunar. Hér er samt önnur tala en gefin er upp ķ fréttinni og žvķ birti ég žaš hér. Nś getur veriš aš ég hafi skošaš vitlausa skżrslu - en samt finnst mér eitthvaš bogiš viš žessa frétt.
Įgśst žar sem žś ert žaš mikill efasemdamašur, žį hlżturšu aš vera bśinn aš tékka į žvķ hvaš er į bak viš žessa frétt - hver sé rétta skżrslan og hver réttu gögnin eru. Endilega leyfšu okkur aš fylgjast meš žvķ.
Höskuldur Bśi Jónsson, 14.11.2009 kl. 09:52
Höskuldur Bśi.
Žaš er ekkert óešlilegt viš žaš aš męlingar į sjįvarstöšu séu mismunandi milli mįnaša og jafnvel įra žegar męlt er į įkvešnu svęši. Ķ raun bara ešlilegt og viš žvķ aš bśast.
Įstęšan er sś m.a. aš įhrif breytilegs loftbrystings į stašbundna sjįvarstöšu eru veruleg. Ef loftžrżstingurinn er lįgur, žį hękkar sjįvarborš, og svo verulega munar um žaš aš jafnvel mannvirki geta veriš ķ hęttu. Žaš žekkja menn vel žegar stórstraumsflóš fer saman viš djśpa lęgš.
Nś getur loftžrżstingur veriš lįgur aš mešaltali į įkvešnum svęšum svo mįnušum og jafnvel įrum skiptir. Viš žekkjum žaš til dęmis sem Noršuratlantshafssveifluna (NAO) sem er skilgreind sem žrżstingsmunur milli Azoreyja og Stykkishólms.
Vegna žessara įhrifa loftžrżstings er naušsynlegt aš beita leišréttingu "barometric correction" til žess aš fį eitthvaš vit ķ męlinguna, eša žį aš taka mešaltal yfir mjög langan tķma.
Žegar męlt er frį gervihnöttum žį eru męlinišurstöšur flokkašar fyrir įkvešin svęši (segjum t.d. austur-Kyrrahafiš), eša žį allan heiminn. Męlinišurstöšur fyrir įkvešin svęši er hęgt aš sękja bęši leišrétt og óleišrétt meš tilliti til loftžrżstings.
Męligögn sem sżna mešalbreytingu sjįvar fyrir allan heiminn er einnig hęgt aš nįlgast bęši leišrétt og óleišrétt, en ķ raun skiptir žaš miklu minna mįli ķ žvķ tilviki hvor gögnin eru notuš, žvķ vatn er ósamžjappanlegt. Žegar hękkar į einum staš af völdum lįgs žrżstings, lękkar annars stašar. Mešaltališ yfir heimsins höf veršur óbreytt eša amk. svipaš.
Ef viš skošum męligögn fyrir allan heiminn žį sjįum viš verulegar sveiflur milli mįnaša og jafnvel įra. Žaš ętti ekki aš vera hęgt aš kenna loftžrżstingi um žaš. Viš sjįum žetta greinilega meš berum augum ef viš rennum žeim yfir męligögnin hjį Colorado hįskóla. Dęmi:
2004.3617 16.230
2004.3888 13.564
2004.4160 12.606
2004.4431 10.500
2004.4703 16.037
2004.4974 22.224
Viš sjįum žetta enn betur į ferlinum efst ķ pistlinum og sérstaklega vel ef viš teiknum feril sem sżnir mismun tveggja įra.
Annaš sem gerir hefšbundnar męlingar į įkvešnum stöšum vandasamar er breyting į landhęš į viškomandi svęši, en męlibaujurnar sem notašar eru eru landfastar og męla žvķ einfaldlega hęšarmun į sjįvarborši og landinu.
Ég spjallaši um žessi mįl viš sérfręšing sem ég kannast vel viš hjį Siglingastofnun fyrir įri. Ég hafši į orši aš įrleg hękkun sjįvarboršs vęri um 3 millķmetrar. Sérfręšingurinn leišrétti mig og sagši aš 1,8 mm vęri nęr lagi. Nś man ég ekki hvort hann įtti viš mešaltal sķšustu aldar eša sķšustu įrin, en žaš viršist žó vera ljóst af męligögnum aš hękkun (męlt meš hjįlp gervihnatta) sķšustu įra er minni en var fyrir um įratug eša svo, hvernig sem į žvķ stendur. Žaš vęri gaman aš vita skżringuna į žvķ og hvernig į žvķ stendur aš hröšunin fellur grķšarlega į tķmabilinu 1998 til 2000.
(Ég er lķtiš viš tölvuna žannig aš ég get ekki tekiš mikinn žįtt ķ spjallinu hér).
Įgśst H Bjarnason, 14.11.2009 kl. 11:08
Kafarinn skrifar:
"Yfirborš sjįvar hękkar žvķ augljóslega ekki neitt aš jafnaši žó svo aš allur ķs jaršar brįšni."
"Ég dreg žvķ žį įlyktun meš minni barnaskóla jaršfręši aš allar stašhęfingar um aš yfirborš sjįvar hękki meš hlżnandi vešurfari séu einfaldlega rangar , geršar af mönnum sem ekki lįsu heima ķ ešlisfręši."
Skemtilegar pęlingar. Synd aš žeir skyldu hafa gleymt aš nefna žaš aš sjįvarborš hefur oft breytst um meira en 100m. Hvernig śtskżršu branaskóla kennararnir žaš?
http://en.wikipedia.org/wiki/Sea_level
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Sea_level_temp_140ky.gif
Ég man satt aš segja ekki eftir neinni jaršfręši ķ žeim barnaskóla sem ég gekk ķ, kannski sem betur fer...
Höršur Žóršarson, 14.11.2009 kl. 11:33
Höršur.
Eftir žessu sem ég sagši įšan žį ętti lögun og žykkt jaršaskorpunar į hverjum tķma aš rįš žvķ hversu mikiš stendur uppśr sjó, žannig mį skżra hękkun sjįvarboršs upp į hundruš metra.
En žannig vill reyndar til hękkun upp į hundruš metra er ekki hęgt aš skķra eingöngu meš brįšnun ķss ef mašur gefur sér aš lögun jaršarinnar sé fasti.
Gušmundur Jónsson, 14.11.2009 kl. 19:41
Meira en 100m, ekki hundruš. Į žvķ er mikill reginmunur...
Kjarni mįlsins er sį aš ķsinn breytist miklu hrašar en žykkt og lögun jaršskorpunar.
Höršur Žóršarson, 15.11.2009 kl. 05:14
Allur ķs į sušurskautinu dugar til aš hękka yfirborš sjįvar um 50 metra og žį er lķka tekiš meš žaš sem er į floti ķ hafi og žaš sem er nešan sjįvarmįls. Ef ašeis er tekin sį ķsmassi sem hvķlir į sušurskautslandinu og er ofan sjįvarmįls fer žetta mišur fyrir 20 metra.
Nś var mér kennt ķ barnaskóla aš nįlęgt 90% af öllum ķs ķ heiminum sé į sušurheimskautinu.
Hvar ętlar žś aš finna žaš sem į vantar Höršur ?
Gušmundur Jónsson, 15.11.2009 kl. 09:35
Höršur kl 05:14
""Kjarni mįlsins er sį aš ķsinn breytist miklu hrašar en žykkt og lögun jaršskorpunar.""
Žarna finnst mér vanta rökstušning hjį žér Höršur, Žaš er jś hafsjór af bergi undir jaršskorpunni sem bęši storknar og brįšnar eins og vatn nema viš 1000°k hęrri hitta.
Gušmundur Jónsson, 15.11.2009 kl. 10:01
Veltu žvķ fyrir žér, Gušmundur hvaš žessi setning žżšir: "Synd aš žeir skyldu hafa gleymt aš nefna žaš aš sjįvarborš hefur oft breytst um meira en 100m. Hvernig śtskżršu barnaskóla kennararnir žaš?"
Athugašu aš žarna er oršiš breytst, ekki hękkar. Ef žś kķkir į žetta:
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Sea_level_temp_140ky.gif
Sérš žś aš sjįvarborš er ķ hęrri kantinum um žessar mundir, aš minnsta kosti mišaš viš sķšastlišin 140 žśsund įr. Til žess aš BREYTA hęš sjįvar er hęgt aš bręša jökla eša mynda jökla. Žaš vantar ekkert į til aš hęgt sé aš breyta sjįvarhęšinni um 100m. Einhvern tķma fyrir 10 til 20 žśsund įrum sķšan var staša sjįvar meira en 100m lęgri en nś er. Skżringin er sś aš žį var mikiš vatn bundiš ķ heljar miklum jöklum sem nś hafa brįšnaš...
"Žarna finnst mér vanta rökstušning hjį žér Höršur, Žaš er jś hafsjór af bergi undir jaršskorpunni sem bęši storknar og brįšnar eins og vatn nema viš 1000°k hęrri hitta."
Höski Bśi svaraši žessu įgętlega ķ fęrslu nśmer 26.
Ég vil hvetja fólk til aš halda įfram aš lęra alla ęvi, ekki bara mešan į barnaskóla stendur.
Höršur Žóršarson, 15.11.2009 kl. 10:22
Höski Bśi svaraši žessu ekki Höršur og žś rökstyšur žitt svar meš žvķ aš segja mér aš halda įfram aš lęra ???
Svo žetta stendur enn ósvaraš.
-------------------------
"""Kjarni mįlsins er sį aš ķsinn breytist miklu hrašar en žykkt og lögun jaršskorpunar"""
Žarna finnst mér vanta rökstušning hjį žér Höršur, Žaš er jś hafsjór af bergi undir jaršskorpunni sem bęši storknar og brįšnar eins og vatn nema viš 1000°k hęrri hitta.
Svar óskast.
Gušmundur Jónsson, 15.11.2009 kl. 10:53
Įgśst #34: Ef žś hefur lesiš athugasemd mķna #33 og tengilinn žinn ķ #32, žį įttaršu žig kannski į žvķ aš žetta svar žitt #34 į ekki viš - žó žaš sé gott.
Žś ert aš benda į frétt žar sem sagt er aš einhverjar tölur séu fengnar śt śr skżrslu frį Įstralķu į įkvešnum staš og fréttin viršist vera um nišurstöšu žessarar skżrslu - įsamt vištali viš staškunnuga (ž.e. heimamenn). Žetta finnst žér vera innlegg ķ umręšuna um hnattręnar breytingar ķ sjįvarstöšu og žvķ leitaši ég skżringa hjį žér - ž.e. hvort žś vissir hvaša skżrsla žetta er o.fl. Ég leitaši aš skżrslunni sem veriš var aš vitna ķ og fann skżrslu sem gęti veriš sś sama. Sś skżrsla sżndi alls ekki žaš sama og ķ fréttinni. Žvķ langar mig aš sjį hvaša skżrsla žetta er sem aš žeir vķsa ķ, ķ žessari frétt sem žś bendir į.
Gušmundur Jónsson: Brįšnaš og hįlfbrįšnaš berg hegšar sér ekki eins og rennandi vatn ķ möttlinum undir jaršskorpunni. Ekki einu sinni vatn myndi hegša sér eins og vatn viš žęr ašstęšur (ž.e.viš svona mikinn žrżsting). Žvķ er ekki um jafn hraša massaflutninga aš ręša og žś telur vera ķ gangi žarna undir og alls ekki į žeim hraša aš žaš hafi nęgileg įhrif til mótvęgis viš brįšnandi jökla.
Höskuldur Bśi Jónsson, 15.11.2009 kl. 12:58
Žetta er bara tóm žvęla Höski bśi.
Seigja fljótandi efna breytist ekki ķ beinu samhengi viš žrķstingi žó vissulega sé samhengi žar į mill og žį venjulega ķ hina įttina til dęmis flżtur jįrn, sem er žrišjungur alls efnis jaršar viš um žaš bil 3500 bar /300°K ?
Gušmundur Jónsson, 15.11.2009 kl. 13:36
Bęta viš athugasemd [Innskrįning]
Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.